Historijat izgradnje Islamskog centra Rijeka

KRONOLOGIJA ISLAMSKE ZAJEDNICE RIJEKA OD  OSNIVANJA DO DANAS

Doseljavanje muslimana na područje Primorja i Kvarnera


Veze muslimana sa Rijekom (saraceni – stari naziv za Arape)  desilo se još u 7. i 8. stoljeću kada su Saraceni  osvojili više zemalja oko sredozemnog mora. Sigurno je da su u istom stoljeću Saraceni  svojim brzim brodovima zalazili i u Jadransko more. Sredinom 12. stoljeća ili nešto kasnije, Kvarnerski zaljev je oplovio poznati arapski istraživač i geograf Eš-Šerif El-Idrisi, koji nije spomenuo poznati rimski grad umjesto Rijeke poznat pod nazivom TARSATICA, ali je zato u svojim  putovanjima dosta ostavio podataka o drugim gradovima na ovom području počevši od krajnjeg juga  Ulcinja pa do kraja Istre.  Tu su spomenuti Opatija ( Albuna), Lovran ( El-Evrena) te nastariji hrvatski primorski  grad Bakar koji je između ostalog poznat i zbog TURSKE kuće u Bakru koja i dan danas postoji. Tu se svakako spominje i grad Bribir (gdje se prema nekim istraživačima u centru grada Bribira nalazi i turbe koje je sad kapela sv. Josipa) zatim se  spominje grad Senj (poznata turska tvrđava iznad grada Senja). U knjizi uvaženog muftije se spominje  kako je na srednjem Jadranu  bilo muslimana i prije dolaska Osmanlija na Balkanski poluotok. Tako se između nopstalog spominju i naselja  u zaleđu Zadra – Islam Latinski i Islam Grčki. O posrednim vezama Rijeke sa muslimanima iz Osmanlijskog  Carstava govore i neki toponimi (nazivi mjesta) orijentalnog porijekla na riječkom području. Tako npr. postoji naaselje Turkovo (dobilo ime po doseljenicima iz Turske) koji su zasigurno bili kršćani izbjegli iz nekadašnjeg Bosanskog pašaluka. U naselja u blizini Kastva nose naziv Gornji Turki i Donji Turki. Prema narodnoj tradiciji nazivi ovih sela su nastali od nekog Turka (Turčin) koji nekada navodno pobjegao iz turske vojske i nastano se na kastavštini. Kasnije se pokrstio i priženio ali su naselja ostala po njemu. U Lici i Gosrkom kotaru ima također dosta toponima orijentalnog porijekla kao što su skijalište Begovo Razdolje, Čelimbaša i mjesto Čardak i sl. koj ukazuju o prisustvu turaka (muslimana) na ovim područjima. Granice Bosanskog pašaluka u 16. i 17. stoljeću su zadirale duboko u Liku i Dalmaciju a negdje dodirivale i Gorski Kotar i zbog toga i danas  neki lokaliteti nose orijentalne nazive. Prvi zvanični kontakti islamskog svijeta s Rijekom zbili su se početkom 18. stoljeća u sklopu normaliozacije odnosu između dvije imperije, Turske i Austrije. U isto vrijeme Rijeka ojačava kao  jedno od najvažnijih pomorskih luka Austrije. U drugoj polovini  19. stoljeća postoji raspoloženje za čvršće povezivanje riječke luke s Otomanskim Carstvom, gdje su tadašnji riječki trgovci i privrednici bili zainteresirani za plasman svojih proizvoda na tako široko i veliko područje Otomanske imperije. Uspostavljanjem dobrih veza između Otomanskog carstva i Rijeke rezultiralo je  širenje turske konzularne mreže i na Rijeku. Ubrzo nakon toga otvra se Turski konzuklat u Rijeci. Tursko konzularno predstavništvo prvi put se spominje 1809. godine a prvi vicekonzul bio je turski državljanin Dimitrije Mavrici. U srpnju 1891. godine za novog vice konzula dolazi Nikolaj Nikolaki ef. Nikolaides gdje je nakon njegovog ustoličenja  započela nova faza u odnosima Rijeke i Otomanskog Carstav. Godine 1914. posljednji turski konzul u Rijeci je bio Fuad–Bey. U dvadesetom stoljeću su registrirani prvi dosljenici, Bošnjaci muslimani na područje Hrvatskog primorja. Međutim masovnije doseljavanje je počelo nakon 1945.g (poslije oslobođenja Rijeke). Mahom oni koji su dolazili su bili obični radnici, zanatlije, trgovci ali među doseljenicima je bilo i intelektualaca.

Islamska zajednica u Rijeci od 1960. do 1990. godine

Ove 2009. godine  navršava se  točno pola stoljeća od ideje osnivanja Islamske zajednice i potrebi gradnje džamije  (Islamskog centra) u Rijeci. Davne 1959. godine  muslimani Rijeke razgovaraju o potrebi osnivanja zajednice  a istovremeno razgovaraju i o gradnji džamije te uručuju pismo vakufskom povjerenstvu  IZ u Zagrebu  u kojem traže savjete i svaku drugu pomoć u iznalaženju rješenja, kupovine ili gradnje objekta za potrebe riječkih muslimana. Naredne  1960. godine, riječke muslimane posjećuje najviši vrh IZ iz Zagreba i Sarajeva. Iz zabilješki i sjećanja danas živih aktera tog vremena  da se ustvrditi da je te 1960. godine izbaran i prvi inicijativni odbor od 5. članova  koji ima mandat i zadaću osmišljavati  i iznalaziti rješenja za moguće prostore u kojima bi muslimani u miru izvršavali svoje vjerske obrede. Obzirom da je skup održan u gradu Bakru u javnom prostoru, vijest se brzo proširila  i na okolna mjesta Primorja gdje žive muslimani. Ubrzo nakon toga inicijatorima pristižu brojni upiti te podrška u nastojanju pronalaska prostora za okupljanje. Vrijeme brzo prolazi, entuzijasti se sastaju, diskutiraju kako bi ostvarili prvenstveno svoju ideju oko osnivanja Islamske zajednice u Rijeci. Savjetuju se sa Zagrebom kao središtem IZ u Hrvatskoj, te zagrebački Odbor na sjednici u listopadu 1963. godine predlaže inicijatorima u Rijeci da osnuju Islamsku zajednicu. Iste godine, posjećuje ih  Reisu-l-ulema, vrhovni poglavar Islamske zajednice za Jugoslaviju, a zahvaljujući razumjevanju zagrebačkog Odbora Islamske zajednice i uglednih intelektualaca u tom odboru koji daju potporu riječkim muslimanima 1966. godine u Rijeci se osniva Islamska zajednica kao legalan i legitiman organ za područje Kvarnera i Primorja. Ovim činom Islamska zajednica u Rijeci korača svojim prvim koracima i pridobija svoje prve džematlije. Aktivnosti Islamske zajednice dobivaju na intenzitetu,  a prvi mjesec ramazan se dočekuje sa imamom. Natjecateljski duh i entuzijazam se javlja u činjenju dobra a posebno u ramazanu 1966. godine kada se teravih-namaz klanjala po stanovima i kućama riječkih muslimana. Godine 1967. riječki muslimani i službeno od Islamske zajednice za Jugoslaviju traže vjerskog službenika što se odobrava od strane Starješinstva Islamske zajednice bivše Jugoslavije. Ramazanska druženja 1967. godine rezultiraju prvim donacijama za kupovinu mogućeg prostora ili zemljišta na kojem bi se možda izgradila džamija i imamska kuća. Već iduće, 1968. godine, početkom mjeseca prosinca, Odbor IZ Rijeka donosi odluku da se obrate gradskim vlastima u svezi određivanja lokacije i dodjele zemljišta za gradnju džamiju. Uz zdušno zalaganje vodećih ljudi u Islamskoj zajednici, ne nailazi se na razumjevanje tadašnjih gradskih vlasti. Godine 1981. aktivisti islamske zajednice u Rijeci odlučuju kao privremeno rješenje kupiti prostor  za vjerske i druge potrebe te uposliti stalnog imama. Tadašnji muslimani zaokupljeni proširenjem vjerskih i drugih aktivnosti, te preuređenjem kupljenih prostorija 1983. godine ponovno se aktualizira pitanje džamije. Iste godine, ugovara se sastanak sa tadašnjom  Komisijom za vjerska pitanja pri gradskoj upravi i Službi za prostorno uređenje sa zahtjevom utvrđivanja lokacije za izgradnju džamije. Tijekom 1984. godine upućuje se i prvi službeni zahtjev Zavodu za urbanizam i izgradnju grada Rijeke u kojem se traži dodjela lokacije za džamiju jer su potrebe vjernika veće nego što to udovoljavaju postojeći prostori.  U prosincu 1986. godine  Komisija za vjerska pitanja javlja Islamskoj zajednici da bi se trebalo riješiti pitanje lokacije za džamiju. Međutim, tek 1989. godine tadašnje vlasti grada Rijeke Islamskoj zajednici Rijeka nude 12 alternativnih lokacija za gradnju džamije. Iste godine, Odbor islamske zajednice Rijeka je od ponuđenih 12 lokacija izabrao lokaciju od 4000 kvadratnih metara na (Podmurvice) Rujevici nakon čega je raspisan i natječaj za izradu arhitektonsko-urbanističkog rješenja za Islamski centar u Rijeci sa džamijom. Na natječaju je bilo 14 radova za izradu idejnog rješenja budućeg Islamskog centra. U mjesecu lipnju 1991. godine, 9 članova žirija prihvatilo je idejno rješenje „ARCH“ dr. Ahmeda Hadrovića iz Sarajeva. Godine 1991. Skupština općine Rijeka je prihvatila idejno rješenje dr. Hadrovića, te izdala uvjete uređenja prostora za gradnju Islamskog centra. U mjesecu ožujku 1992. godine, pristupilo se i potpisivanju  Predugovora o otkupu i pripremi zemljišta za izgradnju Islamskog centra u Rijeci.


Islamska zajednica  u Rijeci od 1992. do 2001. godine 

Osnivanjem Mešihata islamske zajednice za Hrvatsku i Sloveniju, institucija Islamske zajednice u Rijeci ojačava u organizacijskom i svakom drugom pogledu. Sada ojačani  svojim Mešihatom islamske zajednice u Hrvatskoj, aktivisti Islamske zajednice Rijeka 1992. godine potpisuju prvi Predugovor o kupnji zemljišta. Baš kada riječki muslimani pomisliše da je konačno riješen problem oko zemljišta na kojem će se graditi džamija, izbijanjem  Domovinskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, riječki muslimani prihvataju veliki broj izbjeglica, prognanika iz Bosne i Hercegovine. Čelnici Islamske zajednice u Rijeci, analizirajući stanje stvari  i svjesni činjenice da ne mogu raditi na više strana a na umu im je lokacijska dozvola za džamiju koja ima svoj rok valjanosti, odlučuju se da je važnija pomoć u zbrinjavanju prognanih i izbjeglih, te obrana Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a pripreme oko izgradnje džamije stavljaju privremeno u stanje mirovanja.  Iako pritisnuti mnogim nevoljama, aktivisti Islamske zajednice ne posustaju u svome radu iako lokacijska dozvola za gradnju džamije isteče 1994. godine, gdje Islamska zajednica krajem iste godine od grada Rijeke traži produženje roka Lokacijske dozvole i početka gradnje budućeg Islamskog centra u Rijeci, a koji zbog ratnih okolnosti nije bilo moguće realizirati. Nažalost odgovor od Gradski vlasti je bio negativan. Naravno tada nastaje problem koji traje sve do 2003.g. Naredne 1995. godine, riječki muslimani uvidjevši problem oko skučenog prostora kupuju još dvije prostorije (stana)  za potrebe Islamske zajednice, jednu u Rijeci  a jednu u Crikvenici. Gledano sa današnjeg stanovišta,  to je bila kapitalna odluka jer je ta imovina danas višestruko vrjednija a u vjerskom smislu je opravdala  svoju vjersku namjenu. Tijekom 1997. godine pojavljuje se problem gdje sada Izvršni odbor Medžlisa islamske zajednice Rijeka saznaje da je grad izvršio prenamjenu  postojećeg zemljišta, te sada nudi dvije nove alternativne lokacije na Pehlinu i Grbcima. Ubrzo nakon toga 1998. godine od grada Rijeke pristiže dopis u kojem sada precizira mjesto i konture parcele Islamskog centra u Rijeci na lokaciji Hostov breg. Mešihat islamske zajednice u Hrvatskoj se uključuje  svom puninom  u potpori Izvršnom odboru Rijeka te sugerira da prihvati lokaciju Hostov breg. Godine 2000. Islamska zajednica pregovara sa gradom Rijekom te potpisuje Predugovor o kupovini zemljišta kojeg isplaćuje više od 80%. Iste godine se bira prvi inicijativni odbor i odbor za pripreme izgradnje Islamskog centra. Razrađuju se i određuju smjernice rada, odabire se konzalting tvrtka Alfacommerce d.o.o sa kojom se potpisuje Ugovor o vođenju administrativnih i konzultativnih djelatnosti. Raspisuje se Natječaj za novo idejno rješenje Islamskog centra u Rijeci. Mediji se svom puninom uključuju i upoznaju javnost o aktivnostima oko novog idejnog rješenja Islamskog centra, gdje pristižu ponude autora i na koncu se odabire najprihvatljivije rješenje. Osniva se komisija od strane Islamske zajednice u Rijeci, sastavljena od stručnih i kvalitetnih članova komisije koja ima zadatak odabira Natječaja idejnog rješenja za Islamski centar u Rijeci. Po odabiru prvonagrađenog rješenja autora, Mešihat islamske zajednice u Hrvatskoj zapaža mnoge nepravilnosti. U međuvremenu, organizira se okrugli stol po tom pitanju u kome se konstatira da su riječki muslimani, što u svom zanosu, neiskustvu i iskrenosti prema struci, prevareni, jer se radilo o najobičnijem plagijatu robne kuće u Amsterdamu koji je uz samo male preinake predstavljen kao idjeno rješenje Islamskog centra u Rijeci. Gore navedenu sumnju o plagijatu idejnog rješenja Islamskog centra u Rijeci  potvrdilo je i predsjedništvo udruženja arhitekata R Hrvatske. Nakon cijele problematike oko idejnog rješenja budućeg Islamskog centra u Rijeci dolazi do onog najgoreg i najtežeg, podjele riječkih muslimana zbog svojih inata i usijanih glava, gdje je Mešihat islamske zajednice u Hrvatskoj bio prinuđen nakratko zamrznuti aktivnosti Izvršnog odbora Medžlisa islamske zajednice Rijeka i Odbora za pripreme izgradnje Islamskog centra u Rijeci, što naravno nekolicina ne prihvata, pa je Mešihat bio prinuđen imenovati povjerenstvo kao nosioca odgovornosti Islamske zajednice u Rijeci.  

Islamska zajednica  u Rijeci od 2001. godine  do 2009. godine

U mjesecu travnju  2001. godine Islamska zajednica u Rijeci raspisuje novi konkurs za novo idejno rješenje Islamskog centra u Rijeci. Tijekom 2002. godine vršena je procedura oko izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog  plana a konačni prijedlog GUP-a dat je na javnu raspravu gdje je za Islamsku zajednicu otvoren problem, jer je tijekom javne rasprave grad Rijeka zaprimio mnogobrojne primjedbe građana (peticija protiv lokacije gradnje Islamskog centra na pomenutoj lokaciji) na predloženu lokaciju za izgradnju Islamskog centra.  Na temelju rezultata i dodatnog javnog uvida u prijedlog GUP-a a uvažavajući mnogobrojne primjedbe građana, u svibnju 2006. godine grad Rijeka nudi ponovo novu lokaciju za Islamski centar. U međuvremenu 2003. godine Islamska zajednica u Rijeci prihvata novo idejno rješenje Islamskog centra poznatog akademskog kipara, akademika Dušana Džamonje. Krajem 2006. godine, Islamska zajednica u Rijeci od grada Rijeke dobiva Pismo namjere iz kojega je vidljivo da je: izvršena analiza alternativne lokacije na temelju elaborata, „analiza prostornih parametara“, pozicija nove lokacije sada je nešto južnije od prethodne koja je uvedena u GUP pod brojem D9-32, područje Rujevica, poznatije kao Mario Gennari. U međuvremenu grad je prihvatio zamjenu zemljišta postojeće lokacije za prethodnu, iste veličine pod istim uvjetima gdje je Grad Rijeka na temelju priloženih računa Islamske zajednice nastalih na prethodnim ulaganjima na prethodnoj lokaciji Islamskog centra iste u potpunosti i priznaje.
U studenom 2007. godine, županijskom uredu za urbanizam dostavljena je kompletna dokumentacija za Lokacijsku dozvolu Islamskog centra  a u međuvremenu grad Rijeka je podnio zahtjev za lokacijeske dozvole za novi pristupni put koji će između ostalog biti jedan od pristupnih puteva za Islamski centar na Rujevici. U istom vremenu, konzalting tvrtka Alfacommerce d.o.o. u ime Islamske zajednice Rijeka je od tri ugledne projektantske kuće zatražila  je preliminarne ponude za izradu projektno-tehničke dokumentacije Islamskog centra Rijeka kako bi se odmah nakon izdavanja Lokacijske dozvole pristupilo i izradi projektne dokumentcije (glavni i izvedbeni projekt). Medžlis islamske zajednice Rijeka je u u ožujku 2008. godine po prvi put od početka same ideje  pristupio je zemljištu lokacije Islamskog centra u Rijeci sa ciljem pripremnih radnji za izgradnju Centra. U mjesecu travnju  2008. godine pristupilo se izradi geotehničkog istraživanja-bušenja kako bi se teren u statičkom smislu mogao prilagoditi budućem Islamskom centru u Rijeci. Izvršni odbor Medžlisa islamske zajednice Rijeka prihvata ponudu ugledne arhitektonske trvtke „ADB“ iz Zagreba za izradu projektne dokumentacije. Grad Rijeka je u prosincu iste godine Medžlisu islamske zajednice Rijeka ponudio otkup još 6.560 metara kvadratnih zemljišta pored postojećih 4000 metara kvadratnih kojeg je imala u svom vlasništvu po vrlo prihvatljivoj cijeni od 60 eura po metru kvadratnom. Medžlis islamske zajednice Rijeka 2008.g. je sklopio Ugovor sa gradom Rijekom o kupnji preostalog dijela zemljišta, te odmah isplatio 60% od ukupne sume novca za zemljište, te sada u svom vlasništvu za potrebe Islamskog centra posjeduje 10.812  metara kvadratnih zemljišta,  na vrlo atraktivnoj lokaciji pored same riječke obilaznice. Tvrtka ADB iz Zagreba je u lipnju 2009.g. završila izradu projektne dokumentacije (Glavni projekat) nakon čega je glavni projekt  konačno i predan na reviziju i potvrdu Gradu Rijeci a koji je samo dan  prije postavljanja kamena temeljca bio potvrđen od strane grada Rijeke kao valjan i legitiman dokument.

Svečanost polaganja kamena temeljca za Islamski centar u Rijeci


Nakon višemjesečnih detaljnih priprema muslimani Rijeke kao i cijele Hrvatske su s nestrpeljenjem dočekali i najsvečaniji trenutak od samih početaka govora o gradnji Islamskog centra a to je polaganje kamena temeljca za IC u Rijeci. Ramazan je bila jedinstvena prillika da se sve pojedinosti oko tog svečanog trenutka iz noći u noć dopunjavaju i dorađuju.

Subota 03.10.2009.g., prekrasan jesenski dan, sa prvim zrakama sunca na gradilištu su bili oni najvredniji, riječki muslimani koji su svojim nesebičnim doprinosom doprinjeli da svečanost protekne u najboljem redu na zadovoljstvo svih onih koji su taj dan posvetili riječkim muslimanima i Islamskom centru Rijeka. Prve zvanice su pristizale u ranim jutranjim satima u hotel Bonavia, a neki su zbog eventualnih gužvi već bili na lokaciji Islamskog centra Rijeka.

U pripremi svečanosti polaganja kamena temeljca IOM Rijeka zajedno sa Odborom za izgradnju IC je pristupio maksimalno ozbiljno te u tom pravcu pozvao sve emninetne osobe iz vjerskog, političkog i društvrnog života. Na svečanosti polaganja kamena temeljca za IC u Rijeci su između ostalog bili: predsjednik RH gdin. Stjepan Mesić sa svojim savjetnicima, izaslanik predsjednice Vlade RH, gdin. Božo Biškupić, izaslanik predsjednika Sabora RH, gdin. Šemso Tanković, Župan PGŽ-e, gdin Zlatko Komadina, Gradonačelnik i dogradonačlenik Grada Rijeka, gdin.Vojko Obersnel i Željko Jovanović sa svojim suradnicima, Izaslanik predsjendika IR Iran, gdin. Mustafavi sa svojim suradnicima, Izaslanik Emira Qatara, gdin. Al-Merri sa suradnicima, Resiu-l-Ulema gdin. Mustafa ef. Cerić sa delegacijoim Rijaseta IZ u BiH, Predsjednik Mešihata i Muftija za RH, gdin, Ševko ef. Omerbašić sa delagacijom Mešihata IZ u RH, Riječki nadbiskup  metropolit Ivan Devčić, Reisu-l-Uleme Makedonije i Albanije, predstavnici vjerskih zajednica Katoločke, Pravoslavne, Židovske, Baptističke i Adventističke, ambasadori Kraljevine Saudijske Arabije, Egipta, Alžira, Irana, Libije, Malezije, predstavnici Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, Zenici, Bihaću i Sandžaku na čelu sa Dekanima, predstavnici Mešihata IZ u Muftijstava iz Sandžaka, Albanije, Slovenije, Bihaća, Kosova, Njemačke, Predsjednici Sabora IZ u BiH i RH sa članovima Sabora, članovi Mešihata IZ u RH, predstavnici Medresa iz Zagreba, Cazina, Visokog, Sandžaka, Sarajeva, glavni imami i imami MIZ u BiH Cazina, Krupe, Tešanja, Dubice, Maglaja, Kalesije, Žepča, glavni imami i imami IZ u Sloveniji, te glavni imami MIZ u RH kao i ostali mnogobrojni ugledni gosti i posjetitelji nazočni na manifestaciji polagnja kamena temljeca za Islamski centar u Rijeci.

Mnogi ugledni gosti su svojim govorima pohvalili i čestitali riječkim muslimanima na svečanom polagnju kamena temeljca za IC u Rijeci, naglasivši da je Rijeka doista grad suživota, tolerancije, međusobnog uvažavanja a to je potvrda i manifestacije na kojoj  prema slobodnim procjenama  bilo između šest i pol do sedam tisuća posjetitelja ( 6500 do 7000).

Svečani početak radova na Islamskom centru

Petak, 12.03.2010.g., poslije džume namaza u znak na sjećanje za sve vakife Islamke zajednice i Islamskog centra u Rijeci koji su dali svoj nemjreljivi doprinos poklonjena je hatma, koju su proučili riječki imami i muallimi. Isti dan, točnije pet mjeseci od svečanog polaganja kamena temeljca za Islamski centra u Rijeci, održana je svečanost početka radova na izgrdanji Centra. Tjedan dana prije toga svečano je u Islamskom centru Zagreb pred zvaničnicima Islamske zajednice u Hrvatskoj  na čelu sa uvaženim Muftijom, svečano je potpisan u Ugovor i izvođenju radova na Islamskom centru Rijeka sa Tvrtkom  GP Krk sa Krka. Ugovor u ime Medžlisa Islamske zajednice Rijeka svečno je potpisao gosp. Mujo Isi9ć, predsjendik MIZ Rijeka. Svečanosti službenog početka radova pored čelnika Medžlisa IZ Rijeka i džematlija, nazočili su predstavnici Mešihta i Sabora IZ u Hrvatskoj na čelu sa uvaženim Muftijom Ševkom ef. Omerbašić. Svečanost je započela učenjem kuran i kerima hfz. Aziz ef. Alilija, nakon čega je dovu za početak radova proučio Adem ef. Smajić, umirovljeni imam,dugogodišnji riječki glavni imam, a potom se u ime domaćina MIZ Rijeka obratio i glavni imam riječki, Hajrudin ef. Mujkanović, koji je ukratko ukazao na važnost današnjeg događaja za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj a posebno u Rijeci. Nakon govora glavnog imama, prisutnima se obratio i predsjednik MIZ Rijeka, Mujo Isić, a potom i predsjednik mešihata IZ u HRvatskoj, Muftija Ševko ef. Omerbašić, koji se osvrnua na minula vremena i događaje oko Riječke džamije (Islamskog centra). Na kraju manifestacije ašare je proučio glavni imam riječki, Hajrudin ef. Mujkanović a dovu pomoćnik Muftije za vjerske, prosvjetne, kulturne i ostale djelatnosti, mr. Aziz ef. Hasanović. Poslije svečanog vjerskog dijela predsjednik Mešihata IZ u Hrvatskoj je čestitao predstavniku GP Krka, gosp. Puriću Jusipu, na dopbivenom poslu u nadi da će se ispoštovati svi rokovi u izgradnji, vjerujući da će suradnja između Islamske zajednice u Hrvatskoj i GP Krka biti na viskoj razini na obostrano zadovoljstvo.

Prva obljetnica od kamena temeljca "Dan vakifa/donatora IC Rijeka"

Godinu dana od svečanog polaganja kamena temeljca (o2.10.2009g.)  a 7. mjeseci od službenog početka radova na Islamskom centru Rijeka (12.03.2010.g.) svečano je obilježena prva manifestacija MIZ Rijeka u prostrojima Islamskog centra Rijeka koji je još uvijek u fazi izgradnje. Odlukom MIZ Rijeka i potvrdom Mešihata IZ u Hrvatskoj , u subotu 03.10.2010.g. u prostorijama IC Rijeka, uz veliki broj zvanica: predstavnici PGŽ-e, Grada rijeke, gradonačelnik, predstavnici diplomatskog kora, Iranski veleposlanik, članovi Sabora i Mešihata IZ u Hrvatskoj, na čelu sa Muftijom, glavni imami i muallimi, predstavnici nacionalnih i drugih zajednica te ostali gosti i džematlije Rijeka, svečano je obilježen "Dan vakifa-donatora IC Rijeka". Svečanost je započela učenjem kurana, glavnog imama, Hajrudin ef. Mujkanovića, potom i njegovim domaćinskim obraćanjem prisutnima. Nazočnim gostima se obratio i predsjendik MIZ Rijeka, Isić Mujo, predstavnici PGŽ-e Županije i Grada Rijeke a potom i uvaženi Muftija Ševko ef. Omerbašić. Nakon služebnog dijela obraćanja domaćina i gostiju, uslijedila je i dodjela nagrada zaslužnim  u izgradnji IC Rijeka, obitelji Žlibanović, Hrštić te predstavnicima PGŽ-e i Grada za nesebičan doprinos i potporu u izgradnji Centra. Nakon uručenih nagrada zaslužnim dugogodišnjim donatorima IZ i IC Rijeka, dugogodišnji glavni riječki imam Adem ef. Smajić je predsjedniku Mešihata IZ u Hr, Muftiji Ševki ef. Omerbašić uručio sluku Islamskog centra Rijeka za dosadašnji rad i napor u izgradnji Islamskog centra Rijeka. Na samom završetku svečnog programa svojim nastupom uz izvođenje nekoliko ilahija i kasida uljepšale su članice zbora MIZ Rijeka, "Selsebil" nakon čega je upriličen i svečani domjenak za koji je zaslužno Vijeće žena MIZ Rijeka,koje su se istinski potrudile da svojim specijalitetima ugoste svakog gosta i musafira. Ubrzo nakon svečanog domjenka, začuo se i prvi ezan u prostorijama Islamskog centra, kojeg je proučio učenik drugog razreda Islamske gimnazije dr. Ahmed Smajlović u Zagrebu, učenik Amar Đikić. Prvi podne namaz u riječkom Islkamskom centru predvodio je glavni imam riječki, Hajrudin ef. Mujkanović. Osjećaj prvog namaza u nedovršenom Islamskom centru je poseban i nobjašnjiv a suze na licima, posebno onoh najstarijih se nisu mogle sakriti. Sa klanjanjem poden namaza svečanost Dana vakifa/donatora i Prva obljetnica od kamena  temeljca je završena.

Postavljanje munare i Prvi Kurban bajram u Islamskom centru Rijeka

U ponedjeljak, 15.11.2010.g. dan u oči blagdana Kurban-bajrama, dan Arefata, na gradilištu Islamskog centra Rijekam nije se mogao desiti ljepši događaj od svečanog postavljanja munare IC Rijeka. Uz predstavnike MIZ Rijeka i novinare postavljen je i drugi dio konstrukcije munare Islamskog centra a samim tim ispunjeno i obećanje dato riječkimdžematlijama, da će munara (prvi dio) biti postavljen prije Kurban-bajrama. Naravno uz svekolike pripreme i medijske nastupe toga dana se nija mogla sakriti radost kako čelnika MIZ Rijeka ali i svih džematlija, zbog postavljkanja munare. Naravno prvi riječki kandilj zasijao se upravo noć uoči Kurban-bajrama, što je dodatno dalo posebnu čar toj noći a posebno radost u ranim jutranjim satima kada su džematlije, pristizajući na sabah i bajram namaz ugledali i munaru i uoaljene kandilje na munari. Prvi sabah i bajaram namaz, 16.11.2010.g. klanjani su u novim prostorijama Islamskog centra koji je još u izgradnji. Nakon sabah namaza na kojem je nazočio veliki broj džematlija, do sad najveći, proučen je jasin pred dušu svih umrlih džematlija riječkog džemata koji su preselili na ahiret a koji su da li svoj nesebčni doprinos izgradnji kako Islamske zajednice tako i Islamskog centra. Kurban-bajramsku hutbu održao je i bajramsku poruku uputio je glavni imam riječki, Hajrudin ef. Mujkanović, ne skrivajući svoje zadovoljstvo naglasio da je današnji dan povijesni dan za sve muslimane ovih područja pa i šire, nadajući se da će završetak radova na izgradnji IC Rijeka biti u predviđenom roku, a koji zavisi prije svega od riječkih mualimana koji moraju dato još svoj doprinus da se centar završi i konačno svečano otvori i stavi u funkciju, te ostavi u amanet mlađim generacijam koje dolaze. Nakon obavljanja bajramske molitve, radost na licima i pokoja suza se nisu mogli sakriti, od zadovoljstvo da se dočekao i ostvario konačni san riječkih muslimana da svoj prvi bajram klanjaju u Islamskom centru Rijeka. Naravno taj dan je svečanu bajramsku molitvi popratiolo i najveći broj medija od onih elektronskih i štampanih, a koji su to na jedan profesionalni način prezentirali javnosti prvi dan Kurban-bajrama, ujedno čestitajući svim muslimanima blagdan Kurban-bajram, Bajram šerif mubarek oslun..

Hajrudin ef. Mujkanović

TOK GRADNJE IC-a

Islamski centar Rijeka

14.05.2013

 

 

 

Opsirnije

Donacije

Svojom donacijom možete postati VAKIFI

Islamskog kulturnog centra u Rijeci

na čemu ćemo Vam biti neizmjerno zahvalni:

Za uplate u R Hrvatskoj:

Svrha uplate: Izgradnja IKC-a Rijeka

IBAN: HR74 2340009-1410120392

Poziv na broj: 25308 - 100

OIB 38190246619

Za uplate izvan R Hrvatske  Payment outside Croatia:

IBAN:HR74 2340 0091 4101 2039 2

Privredna banaka Zagreb d.d.   10 000 Zagreb, Račkoga6, Croatia

SWIFT CODE PBZGHR2X 

Svrha plaćanja: Donacija za izgradnju IKC-a u Rijeci

Osnov naplate: 636 pomoć i poklon

Kontakt

Naziv: Medžlis Islamske zajednice Rijeka

Sjediste: Islamski centar Rijeka

Adresa: Ante Mandica 50, 51000 Rijeka

Telefon: 00 385 51 317 059

Fax: 00 385 51 212 833

E-mail: mizrijeka1@gmail.com 

Web: www.medzlis-rijeka.org