Delegacija MIZ Rijeka na 40. obljetnici PREPORODA

Delegacija medžlisa IZ Rijeka, u sastavu glavni imam riječki, Hajrudin ef. Mujkanović i predsjednik MIZ Rijeka, h. Mujo Isić, su nazočili jubileju – 40 godina kontinuiranog izlaska  Preporoda, Islamskih informativnih novina. Svečanost je održana na Fakultetu IN u Sarajevu u prisustvu Reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića, zamjenika reisu-l-uleme hafiza Ismeta ef. Spahića, drugih visokih  dužnosnika Islamske zajednice, profesora fakulteta, glavnih imama i imama, urednika, novinara i saradnika Preporoda te brojnih gostiju.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASvečanost je otvorio i o Preporodovih 40 godina govorio  glavni urednik Aziz Kadribegović: „Na današnji dan (15. septembra) tačno prije 40 godina sa rotacije male štamparije «Oslobođenja», koja se nalazila u zgradi na raskršću današnjih ulica Mehmeda Spahe i Pruščakove, izašao je prvi broj lista «Preporod», glasila Udruženja ilmijje u BiH, podsjetio je Kadribegović. Sa prvim brojem, štampanim u 10.000 primjeraka, koji je naprosto razgrabljen vidjelo se  da nagomilanu snagu i latentni zamah koji je isijavao  Preporod  neće biti tako lahko zaustaviti. To tim prije što  Preporod  nije bio samo list različit od drugih listova, već je on bio neka vrsta zajedničkog muslimanskog, kolektivnog čeda, kojeg su svi željeli ljuljati, uspostavljajući s njegovim aktivnostima čitav niz drugih vjerskih i kulturno društvenih aktivnosti, rekao je glavni urednik Aziz Kadribegović. Aziz Kadribegović je zahvalio svima onima koji su, na bilo koji način pomogli da « Preporod » živi i preživi proteklih 40 godina i zakorači u petu deceniju.

O Preporodovih 40 godina je  govorio i dr. Enes Karić, nakon čega se prisutnima obratio i reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić i tom prilikom rekao: Imam izuzetnu čast i jedinstvenu privilegiju da u ime Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i svoje osobno ime čestitam našem „Preporodu” – Islamskoj informativnoj novini 40. godina neumornog rada na širenju pisane riječi prepoznatljive po islamskoj misli i islamskom moralu. Posebno čestitam redakciji „Preporoda” na čelu sa glavnim urednikom Azizom Kadribegovićem na ovom unikatnom jubileju u povijesti našeg novinarstva. Čast mi je, također, da svim urednicima od prvog broja „Preporoda” na čelu sa rahmetli Husejn ef. Đozom odam priznanje i izrazim poštovanje za sve što su uradili da „Preporod” živi i doživi četrdesetu godinu svog informativnog i intelektualnog života: hafizu Husejnu Mujiću, Jusufu Ramiću, Hilmi Neimarliji, Ahmedu Smajloviću, Merzuku Vejzagiću, Salihu Smajloviću, Rešidu Bilaliću, Orhanu Bajraktareviću i Ismetu Kasumoviću. Nisu ni kur’anski moto ni ime „preporod” slučajno izabrani za islamsku informativnu novinu. Kur’anska istina, kao moto „Preporoda”, da „Allah neće promijeniti stanje jednog naroda dok taj narod ne promijeni sebe” usvojena je kao istinska spoznaja muslimana da su uzroci muslimanske dekadence prije unutarnje nego vanjske naravi i zato je nužan unutarnji preporod muslimanskog bića za aktivni i produktivni povratak muslimanskog svijeta u povijest. Nakon viševjekovne vodeće uloge u kreiranju i vođenju svjetske povijesti, muslimani su odjednom bačeni na marginu.
Kao i danas, neki su okrivljivali vanjske neprijatelje islama za muslimansku dekadencu, ali uvijek je bilo  onih koji su bili svjesni da je uzrok pada muslimana u njima samima, u njihovom moralnom i intelektualnom zaostajanju. Možda je četrdesetogodišnjica našeg Preporoda najbolja prilika da ukažemo na ciklično kretanje islamske povijesti u smislu kreativnog, voditeljskog, podaničkog i samootkrivajućeg kruga i da u tom svjetlu razumijemo značaj „Preporoda” u kontekstu naše partikularne povijesti koja se opet ne može posmatrati izolirano od univerzalne povijesti islama. Objektivnom povjesničaru nije sporno da je pojava islama promijenila svjetsku povijest na posve kreativan i originalan način. Iz beduinske perspektive samo kreativna i produktivna ideja islama mogla je za tako kratko vrijeme ovladati tako velikim civilizacijama, kao što su bile perzijska i bizantinska. Taj kreativni duh kojeg je islam širio svijetom obavezao je druge kulture i civilizacije da ga slijede, odnosno Bagdad a kasnije i Istanbul su vodili svjetsku povijest u svakom pogledu. Ovdje nam nije namjera da vremenski preciziramo to cikličko kretanje islamske povijesti, već da u najširem smisli ukažemo na ta četiri karakteristična kruga od kojih je ovaj treći, kojeg smo nazvali „podanički krug” ili „imitatorski krug” za nas zanimljiv zato što u kontekstu tog kruga muslimanske globalne povijesti nastaju ideje o preporodu, o preobražaju, o traženju rješenja, o vraćanju muslimana u savremenu povijest. Preporod je nastao u kontekstu tog „podaničkog kruga”, odnosno „imitatorskog kruga” muslimanske povijesti u kojem su savjesni pojedinci, poput Husejna ef. Đoze, tražili načina da se otvori bar jedan prozor, ako nije bilo moguće otvoriti vrata, kako bi muslimani vidjeli svijet svojim očima i kako bi ga tumačili svojim umom, svojim perom i svojom savješću u skladu sa potrebama „vremena i mjesta”.

Borba da se otvori prozor i da muslimanska duša uzme svježeg vazduha iz zatvorenog „podaničkog kruga” bila je duga i teška, ali na kraju draga i slatka, jer je naša, jer je jubilarna i jer nas okuplja danas sa istim žarom i sa istom odlučnošću kao na samom početku. To je ono što rahmetli Husejn ef. Đozu čini drugačijim od ostalih i što je njegova ličnost neodvojiva od preporoda i od Preporoda. Husejn ef. Đozo je vjerovao da je izlaz iz „podaničkog kruga” muslimanske povijesti ostvarljiv kroz unutarnji preporod ili preobražaj muslimanskog društva, na individualnoj i kolektivnoj razini. Ta ideja Husejn ef. Đoze se širila upravo kroz Preporod, kao kreativni i vodeći pokret za muslimansku emancipaciju na Balkanu, ili u državnom okviru bivše Jugoslavije.  Prema tome, Islamska informativna novina Preporod nije obična novina. Ona nije samo informativna, već prije svega misionarsko prosvjetiteljska sa jasnim i nedvosmislenim zadatkom da širi islamsku misao, da promovira islamski moral i da kod musliman oživljava takav osjećaj samopoštovanja (selfesteem) koji će ga osloboditi podaničkog mentaliteta. Dakako, bilo bi zanimljivo uraditi naučno ispitivanje koliko je Preporod kroz četrdeset godina svoje novinarske misije utjecao na svijest muslimana o njihovoj samobitnosti, ali i o spoznaji drugih o njima. Međutim, sa sigurnošću može se reći da je Preporod uveliko pomogao da muslimani Bošnjaci velikim korakom iskoraće iz „podaničkog kruga” svoje povijesti u „krug samootkrivanja”, odnosno „samosvijesti”, „samopoštovanja” i „samorealiziranja”, ako ni u čemu drugo, a ono bar u pogledu svijesti da imaju Preporod, novinu koja je uspjela živjeti punim plučima svih četrdeset godina, što nije dosada uspjelo ni jednoj novini ili časopisu u našoj povijesti.  Čini mi se da, upravo, zahvaljujući Preporodu možemo kazati da smo se oslobodili podaništva i da smo sada u velikom zamahu „samootkrivanja”, odnosno „samoosvješćivanja” u smislu da sve više uviđamo vrijednosti vlastitog duhovnog, intelektualnog, kulturnog i nacionalnog bića što nas čini samosvjesnim i samoodrživim u kontekstu velike obitelji europskih vjera, kultura i nacija. Donedavno muslimani su otkrivali druge kako bi spoznali sebe. Upučenim u orijentalizam poznata je knjiga jevrejskog orijentaliste Bernarda Luisa (Bernarda Lewis) „The Muslim Discovery of Europe” (Muslimansko otkriće Europe), kao indikacija da muslimani nisu imali šta tražiti ili otkrivati kod sebe bilo zato što je njihov svijet postao bezvrijedan, ili zato što nisu imali izbora, već da usvoje moderni, odnosno europski način života. Istina je, muslimani su mnogo toga otkrili u Europi, ali više o sebi nego o Europi, jer Europa je u međuvremenu otrkrila muslimanski svijet i uzela najbolje što su muslimani proizveli u povijesti, upravo kroz orijentalizam, i zato sada možemo reći da se muslimani u globalnom smislu nalaze u četvrtom krugu svoje povijesti, a to je „krug samootkrivanja” ili „krug samosvijesti” o vlastitim vrijednostima, koje ih mogu ponovo vratiti u stanje kreativnog duha i vodeće uloge u povijesti, bar svoje vlastite povijesti. Tako razumijem značenje riječi preporod i tako razumijem značaj četrdesetog jubileja našeg Preporoda, koji može biti ponosan da je svojim četrdesetogodišnjim djelovanjem pomogao da naša Islamska zajednica, a time i naš narod izađe iz „podaničkog” u „krug samosvjesnog” bića koje diše svojim plučima, koje osjeća svojom dušom, koje misli svojom glavom, koje govori svojim jezikom, koje sanja svoje snove, koje se danas i ovdje veseli svojim srcem u zajedništvu Preporoda, u zajedništvu vjere i morala, u zajedništvu slobode i ponosa na svoje pretke i nade za svoje potomke. 

Stoga, draga braćo i sestre, uvažene kolege i prijatelji, poštovani glavni uredniče i novinari našeg „Preporoda“, 

Dozvolite mi da još jednom izrazim svoju zahvalnost što sam u prilici da govorim na obilježavanju ovog zlatnog trenutaka u našoj novijoj povijesti te da još jednom čestitam redakciji „Preporoda” poimenično glavnom uredniku Azizu Kadribegoviću, članovima Ajši Hafizović, Bajri Pervi, Selmanu Selhanoviću i Salihu Smajloviću, novinaru Mirnesu Kovaču, lektoru Fatimi Alihodžić te tehničkom uredniku Saferu Muminoviću i tehničkom osoblju Munibi Pašić, Sabihi Ahmetović i šefu marketinga Hasanu Mujiću ovaj veliki dan u njivom poslu i životu. Posebno se zahvaljujem i čestitam svim spoljnim saradnicama bez kojih Preporod ne bi bio ono što jeste, kao i dobitnicima posebnih priznanja povodom ove Preporodove jubilarne četrdesete godišnjice. Učim dovu Uzvišenom Allahu da nam osnaži volju da ustrajemo u preporodu našeg karaktera na način kako je On zadovoljan, Njegov Poslanik i naš narod! Amin!   

Nagrade i priznanja           

Za četrdesetogodišnjicu izlaženja Preporoda dodijeljene su nagrade  i priznanja. Kao najaktivnijim dopisnicima priznanja su uručena Hasanu Eminoviću iz Mostara i Hamdiji Nesimoviću iz Bihaća. Nagrada najstarijem saradniku uručena je Ismetu Kasumagiću. Kao najbolji distributeri nagrađeni su imami: Zehrid Bašić iz Šerića i Senad Šabić iz Buzića. Grupa Bošnjaka, prognanika koji žive u SAD i Kanadi svake godine dodjeluju nagradu jednom novinaru redakcije. U ovoj jubilarnoj godini ona je pripala Bajri Pervi koji obilježava 30 godina rada u Preporodu. Dodijeljene su i nagrade učesnicima na konkursu Preporoda. Dobitnici treće nagrade na konkursu « Uloga i značaj Preporoda », islamskih informativnih novina su : braća Muhamed i Abdulgafar Velić iz Sarajeva, Džemaludin Hodžić iz Sarajeva i Enver Alić iz Kalesije. Prva i druga nagrada nisu dodjeljene.

Dobitnik treće nagrade “PREPORODA, kolega Abdulgafar ef. Velić
H.M.