Ekumena HRT-a

 

TV emisjia „Ekumena“ urednika Augustina Bašića,

gost emisije glavni imam MIZ Rijeka, Hajrudin ef. Mujkanović

 

Koliko je religija, posebno islamska, u savremenom hrvatskom društvu dobila punu građansku javnost?

Religija odnosno vjera Islam, u savremenom hrvatskom društvu, možemo slobodno reći dobila  punu građansku javnost. Zapravo još davne 1916 godine Hrvatski Sabor je priznao Islam a samim tim i muslimane kao pripadnike vjere Islama, te instituciju Islamske zajednice zajamčivši joj sva prava kao vjerskoj zajednici. To isto priznanje Hrvatski Sabor RH je 2002 godine to pravo ponovo potvrdio a time još više omogućio da islamska religija dobije punu građansku javnost kroz svoje javno djelovanje kako u s svojim vlastitim zajenicama, kroz nastavu vjeronauka u osnovnim i srednjim školama, kroz dušobrižničke djelatnosti u zdravstvenim ustanovama, domovima i kaznionicama, oružanim snagama. Mislim da je vjera Islam kao i muslimani danas hrvatskoj  javnosti dobro poznati naravno u onom pozitivnom smislu, jer je činjenica da se Islam i muslimani i nekim zemljama Evrope žele predstaviti u najlošijem svejtlu, vrlo često kao religija nasilja a muslimani kao nasilnički narod. Naravno muslimani kao i vjera Islam u Hrvatskoj danas ima punu zaštitu, a dokaz tomu je da je položaj muslimana u Hrvatskoj najbolji nego u mnogim državama Europe.

Položaj Islamske zajednice u Hrvatskoj i Rijeci

U našem javnom i političkom govoru često puta vlada zbrka kada se govori ili piše o crkvenim ili vjerskim zajednicama. Kod samog spomena riječi CRKVA, u podsvijesti većina nas pomisli na Katoličku crkvu. Danas prema službenim podacima na temelju godišnjeg Izvješća u RH djeluje 42 crkve odnosno vjerske zajednice. Ustav RH u članku 41. Ustava „Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom o odvojene su od države. Slobodne su u skladu sa Zakonom  javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, svoja učilišta, socijalne i dobrotvorne ustanove te samostalno upravljati u njima, a u svojoj djelatnosti uživaju u zaštitu i pomoć države RH.“ „U članku 40 Ustava jamči se sloboda savjesti i vjeroispovjedi i slobodno i javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja“. Islamska zajednica u Hrvatskoj a samim tim i Medžlis IZ Rijeka kao sastavni dio IZ u HR, morala je ispuniti određene kriterije Zakonom propisane kako bi se potpisao Ugovor sa Vladom RH. Kao što sam već spomenuo položaj IZ RH (Islama i muslimana) definiran je još davne 1916.g. a 2002. godine (Islamska zajednica i  i Srpskom pravoslavnom crkvom u HR) RH je kao samostlana država potpisanim sporazumom sa vjrskim zajednicma taj položaj je slobodno možemo reći  podigla na jedan još veći nivo gdje vjerskim zajednicma pored njenih temeljnih prava (sloboda na vjeru i dr.) omogućila odnosno, obvezala se na sufinanciranje vjerskih zajednica (Islamske zajendnice) shodno potrebama vjerske zajednice. Položaj muslimana i IZ u HR nigdje na cijelom prostoru Europe nije bolji kao što je to u HR. Naravno Muslimani i Islamska zajednica u HR je prisutna skoro na svim područjima HR kroz svoje Medžlise (sjedišta)/džemate (župe) koje na svom području pokušavaju pružiti svojim pripadnicima vjerske ali svake druge potrebe. Samim tim MIZ Rijeka se svrstava na drugo mjesto što po veličini svog prostora kojeg pokriva (Tri županije:PGŽ, L-S io ZŽ). S tim u vezi IZ u Rijeci ima i svoju 43-godišnju povijest kroz svoj povijesni hod, od samog osnivanja pa do današnjih dana dala je veliki doprinos našem gradu Rijeci, koji je slobodno mogu reći grad multikulturalnosti, tolerancije, suživota i međuvjerskog dijaloga. Na koncu svjedoci smo da je pred riječkim muslimanima povjesni projekat izgradnje svog dugo očekivanog IC u Rijeci, istina taj projekat ima i svoju dvadeset i više godišnju povijest a eto 2009.g. je ubiti  godina početnih i pripremnih radnji izgradnje IC. Put Islamskog centra u Rijeci je bio vrlo trnovit i bremenit, vjerujem kao možda i kod nekih drugih vjerskih zajednica.Ali Riječki Islamski centar će biti zasigurna jedna nova kulturološka činjenica u grdau Rijeci-Primorju. Muslimani na području Primorja (PGŽ) prisutni su skoro pinih godina i možda zbog nedostatka svoje adekvatne BOGOMOLJE nisu bili toliko primjećeni ali će sa  izgradnjom Centra biti vidljivi i možda prepoznatljiviji u svome gradu u što ne sumnjamo.Izgradnjom IC Rijeka muslimani primorskih krajeva trebaju jačati sebe i svoju vjeru a samim tim produbljivati i snažiti svoj međusobni odnos sa svojim susjedima i građanima cijele naše Županije.

 Da li se fundamentalizam i radikalizam u svijetu javlja kao odgovor na sekularizam i relativizam?

Radikalizam (prema lat. korijen ) pojam je koji označava korjenitost, beskompromisnost te dosljednost u zastupanju nekog mišljenja, djelovanja, teorije ili ideologije. Može se koristiti i kao opredjeljenje za provedbu određene politikedo krajnjih granica. Srodan je ekstremizmu i predstavlja političko djelovanje koje ide do samog korijena stvari, bez kompromisa i taktiziranja. Također, maksimalistički program u zastupanju nekog shvaćanja ili djelovanja.

Ekstremizam je izraz kojim se označavaju djela ili ideologije koje izlaze iz okvira koje se smatraju društveno prihvatljivim, bilo iz pragmatičnih, bilo iz moralnih razloga. Taj je izraz gotovo u pravilu pejorativan. Kao njegova suprotnost se navodi umjerenost.

Sljedbenici tih ideologija ili pokreta se u pravilu sami nikada ne nazivaju ekstremistima, ali su zato skloniji sebe nazivati radikalima. Zbog toga se izraz radikalizam danas uvriježio kao svojevrsni eufemizam za ekstremizam. Sekularizam

Sekularizam je pokret koji se zalaže za odvajanje i umanjivanje značaja religije u javnom životu. Poznat je i pod nazivom svjetovnost. Zalaže se za odvajanje Crkve od države, te slobodu mišljenja.

Termin “sekularizam” skovao je 1846. godine engleski filozof George Jacob Holyoake. On se protivi uspostavljanju državne religije ili favoriziranju jedne nauštrb drugih religija. Poznata sekularna država je Turska.

Pojam i određenje fundamentalizma:

  • Fundamentalistički pokret označava povratak temeljnim načelima religije / istine
  • Vjerski fundamentalizam -označava anti-modernističke pokrete u raznim religijama
  • Iako je vremenski prethodnik postmodernizma – fundamentalizam se pojavljuje kao snažna reakcija upravo na postmodernu kulturu

Pojava fundamentalizma:

  • Javlja se u Americi krajem 19. i početkom 20. st.
  • Krajem 19. st. skupina fundamentalističkih znanstvenika teologa na Princetonskom sveučilištu je izgradila učenje  nazvano ‘nepogrešivost Biblije’
  • Naziv ‘fundamentalizam’ potječe još od Laws, 1920.-označavajući njime antimodernističku stranku.
  • Izraz se sve češće primjenjivao na široku koaliciju protestantskih, evangelističkih kršćana koje je obilježavalo zajedničko odbacivanje sekularizma i liberalne teologije
  • Nisu samo protiv drugih religija nego i protiv moderniziranih verzija vlastite religije
  1. Fundamentalizam nastoji ljude uvjeriti u vlastitu autentičnost

–          Apsolutni autoritet – lišen svakog kritičkog propitivanja

  1. Fundamentalizam vlastiti identitet nalazi suprotstavljajući se svakoj tradiciji koja ugrožava njegov autoritet

–          Druge pristupe prosuđuje kao pogrešne

–          Ne povlači se iz svijeta, već teži promjenama svijeta namećući mu svoju istinu

–          Mogućnosti za pravi dijalog – gotovo i nema

  1. Fundamentalizam se najjasnije prepoznaje kroz napade na liberalizam

–          Posebno protiv pluralizma i relativizma

–          ‘Sveti rat’ – borba za istinu

  1. Fundamentalisti vjeruju u svoje kozmičko poslanje i važnost, smatraju da štite autentičnu verziju svoje religije i promiču osnovna načela života i spasenja
  2. Fundamentalizam djeluje kao potpuno zatvoren svjetonazor, bez ikakve mogućnosti za bilo kakav ozbiljan dijalog
  3. Naučavanja se drže istinitima na kruto definiran način koji daje moć vlastitom hijerarhijskom i organizacijskom ustrojstvu
  4. Istina se shvaća kao izvjesna i jedinstveno istovjetna s vlastitim tumačenjem. Svaka je druga mogućnost dvoznačnosti isključena.
  5. Stoga, glavna paradigma fundamentalizma je paradigma moći

Fundamentalizam u religiji:

  • Fundamentalizam se parazitski naslanja na druge ustaljene religijske tradicije:

Kršćanstvo

Razne sekte i kultovi koji se oslanjaju na kršćanstvo (fundamentalistički duh na

senzacionalistički način)

Judaizam

Hasidski Židovi  – snažan fundamentalistički pokret

Ograničenja uloge žene

Tajno duhovno znanje, mistična tradicija – samo rijetki imaju pristup

Islam

Suštinski fundamentalističko podrijetlo

Ograničavanje ženske uloge u društvu

Šerijatsko pravo umjesto svjetovnih zakona

Izrazito protuzapadnjački stav

Fundamentalizam kao sporedna strana postmoderne:

  • Fundamentalizam kao društvena pojava je danas u porastu
  • Neizvjesnost i kaos pluralističkog postmodernog svijeta – plodno tlo za jačanje raznih oblika fundamentalizma
  • Postmoderna – donosi dvije osnovne i suparničke ideologije:
    • Nesposobnost preuzimanja ma kakve obveze ili vjere u bilo što
    • Poticanje vjerovanja u neupitnu istinu jednog jedinog specifičnog svjetonazora
  • Fundamentalizam se danas nudi kao rješenje krize koju nosi modernizacija (kao utočište, sigurnost, orijentacija)

 Kako vidite dijalog između društva i vjerskih zajednica?

Često puta u našim medijima (TV, radiju, dnevnoj i tjednoj štampi) vidimo razne kolumne i tekstove koji govore o religiji, vjerskim zajednicma, njihovom statusu, problemim i sl. Osobno milsim da da dijalog između društva i vjerskih zajednica je itekako potreban. Sve vjerske zajednice kroz svoj rad doprinose samo boljitku društva kojem i same pripadaju, ali sve vjerske zajednice slobodno možemo reći imaju iste probleme kad je u pitanju rad i njihov uspjeh na vjerskom polju. Svi ćemo ase složiti  da u današnjem modernom pa i ovdje našem društvu prisutni su razzni negativni oblici,  koji narušavaju prije svega temeljnu jedinicu/stanicu društva a to je obitelj. Ona je je izgubila svoj identitete i postala marginalizirana jedino kroz vjeru/vjerske zajednice taj dignitet obitelji se može povratiti. Mladi čovjek (internet generacija) danas se nalazi pred velikim izazovom da kažemo modernosti/savremenosti, gdje se gube neke tradicionalne vrijednosti koje se stječu samo u obitelji kroz odgoj (obiteljski i vjerski). Stoga nužna je istinska i iskrenba poptreba između društva i vjerskih zajednica, i dobro je da naši vjerski autoriteti u kontekstu vjere, daju svoje komentare na sva moguća dešavanja u državi i svojim autoritetom, komentarima, prijedlozima poboljšaju društvenu sliku i sveopće stanje. Činjenica je i to da je sve manje osoba koje su prtisutne i u džamijama, crkvama, sinagogama i drugim vjerskim objektima i na taj način se gube u beznađu ionako potrošačkog modernog svijeta, koji pred posebno mlada čovjeka stavlja velike prohtjeve i probleme. Kao svi Božija stvorenja trebamo zajednički izgrađivati naše društvo i zajednicu, dati mu pravu dimenziju i kroz dobro društvo odgojiti generacije koje će biti spremne nisiti svoje ionako teško breme.

 Kakva je vjerska tolerancija u modernom hrvatskom društvu, jesu li manjinske vjerske zajednice tolerantne prema političkoj zajednici i međusobno?

Islamska zajednica kao manjinska vjerska zajednica u Hrvatskoj je zasigurno tolerantna prema političkoj i društvenoj zajednici, jer je to jedna od njenih dužnosti,  naravno pri tome poštujući Ustav republike Hrvatske, ali prije svega odgovor o tolerantnosti IZ prema političkoj zajednici bi trebali dati drugi a ne sama IZ. Što se tiče tolerancije u modernom hrvatskom društvu, slobodno možemo reći da je Hrvatska, iako još nije u EU zasigurno država sa viskim stupnjem tolerancije možda prednjačeći u odnosu na druge Europske zemlje.To se naravno vidi i iz samih odnosa između Hrvatske države i vjerskih zajednica te potpisanih Ugovora sa zajednicama. kao što sam rekao u Hrvatskoj danas postiji 42 crkve/vjerske zajednice a u dvije godine 2002 i 2003.g. su potpisani Ugovori sa 14 povjesnih vjerskih zajednica europskog kulturnog kruga, a samim tim država HR je dala potpunu javnost vjerskim zajednicama ali i pružajući financijsku potporu što su učinile samo još tri države pored Hrvatske (Austrija, Šapanjolska, Belgija) ali je zasigurno R Hrvatska to pitanje sa vjeskim zajednicma najbolje rješila. Muslimani u HR su se izborili za svoje pravo i mjesto u Hrvatskom društvu i njihova sadašnja pozicija je stabilna a suradnja sa sa vlastima dobra. Osobno mislim da je Hrvtasko društvo dosta tolerantno prema vjerskim zajednicma, jer na neki način sve vjerske, nacionalne i druge zajednice i udruge su bogatsvo Hrvatske, a kroz njih Hrvatska pokazuje da je demokratska država otvorena za sve bez obzira na rasu, porjeklo, nacionalnost, vjeru i sl. U Hrvatskoj danas djeluje toliko vjerskih, nacionalnih i drugih zajednica i udruga a svaka od njih ima svoje mjesto u Hrvtaskom društvu, istina možda Zakon zbog nekih kriterija svim zajednicam s ne pruža istu finacijsku potporu shodno brojnom stanju pripadnika zajednica i udruga.