INTERVJU S MUFTIJOM

Sredinom januara u Zagrebu će biti održana konferencija na temu “Muslimani u Europi – prava i obaveze” na kojoj će učestvovati predstavnici 25 zemalja Europe i Balkana, sa gostima iz islamskog svijeta.

Razgovarao: Faruk Vele

Tim povodom razgovarali smo sa Azizom ef. Hasanovićem, muftijom zagrebačkim. Ef. Hasanović za Radiosarajevo.ba govori o položaju muslimana u Europskoj uniji, Hrvatskoj, odgovara na pitanje da li su muslimani postali „europski Drugi“, da li se muslimani boje i zašto. Također, govori o odnosima BiH i Hrvatske, neiskrenosti i nedobronamjernosti u tim odnosima i zašto je zanemarena deviza „ne radi drugome što ne želiš da ti se čini“. Također, upućuje svoju poruku Sarajevu i BiH…

Radiosarajevo.ba Koliko je danas važno govoriti o ovim temama?

Muftija Hasanović: Europa, pod kojom se ponajviše podrazumijeva njen razvijeniji, tačnije, zapadni dio od Drugog svjetskog rata na ovamo slovi za predvodnicu kada su u pitanju zaštita prava čovjeka uopće pa tako i onih vjerskih. Muslimani kao značajan dio europske populacije nerijetko su predmetom razgovora pa i polemike šta i kako učiniti da postanu sastavni dio europskog kulturnog naslijeđa, odnosno, kako se u zadnje vrijeme intenzivnije u određenim krugovima interpretira, prestanu biti dezintegrativni faktor ili strano tijelo u njoj koje se trpi za vid održavanja konzistencije i vjerodostojnosti kada je u pitanju zaštita ljudskih prava uopće.

Činjenica je da postoji određena zamjena teza i da se nerijetko pogrešno interpretiraju historijske činjenice kako bi se muslimanima nametnula stigma pridošlih i neautohtonih na europskom tlu. Ovakav oblik interpretacije odudara od suštine europskih vrijednosti koje su u unavedenom razdoblju doprinijele snažnom zamahu razvoja iste i obično dolaze iz krugova koji se temeljem ovakvih i sličnih priča žele probiti tražeći mjesto pod suncem političkog neba.

Međutim, uvijek se valja zapitati ima li nešto što sami muslimani čine da bi sliku o sebi mijenjali ili pak doprinose svojim ponašanjem stvaranju slike u kojoj su oni isključivi negativci, ne samo u Europi, nego i u svijetu.

Polazeći od one izreke poslanika Muhameda a.s. u kojoj on kaže: „Pođi od sebe!“ u Zagrebu organiziramo konferenciju kako bismo govorili, ne samo o pravima, nego i o obavezama jer jedno bez drugoga ne ide. Upravo zbog svjesnosti da se problemi neće rješavati sami od sebe, želimo u okviru konferencije i dijeleći različita iskustva, detektirati šta je to što je do nas, a opet vidjeti šta to nije u okviru naše odgovornosti i pokušati odrediti smjernice s ciljem destigmatiziranja muslimana. Smatram to iznimno važnim i svaka prilika da se o ovim temama govori je neprocjenjiva.

Radiosarajevo.ba: Muslimani u svijetu, a posebno u Europskoj uniji, suočavaju se s rastom populizma i, nažalost, sve jasnije islamofobije. Koliko su muslimani danas zaista „europski Drugi“? Kamo to može voditi?

Muftija Hasanović: Po ovome pitanju Europska unija se nalazi na svojevrsnoj raskrsnici, a vaga na upravljačkom mehanizmu odgovornih gotovo dostiže svoj ekvilibrijum uplivom populističkih snaga i jačanjem njihove prisutnosti u organima odlučivanja. Upravo postizanje ovakvog oblika ravnoteže predstavlja izvor neizvjesnosti kojim putem će politika Europske unije i njenih članica krenuti, odnosno da li će nastaviti putem kojim je išla do sada u okviru kojeg će se tražiti rješenje ili će zastraniti pa će u toj novoj, pretežno radikalno orijentiranoj putanji, tražiti rješenja koje historija već poznaje, a i mi pamtimo i koja ne donose dobra nikome.

Teško je govoriti o muslimanima kao Drugima u Europi jer svaka zemlja članica ima svoje zakone po kojima je uređena pozicija vjerskih zajednica. Tako imamo slučajeva gdje su muslimani ravnopravni s punim pravima i obavezama, dok u nekim slučajevima da budu i drugi bi bila „premija“.

Najgora opcija je kada muslimani postoje u nekoj državi, a njihovo postojanje se ignorira, pa nema uređenih ni prava ni obaveza. Neuređenost položaja bilo kojeg naroda, ili vjerske skupine kroz odsustvo zakonskog okvira nudi prazan prostor koji će se vrlo brzo, a nekontrolirano popuniti. Izostanak pravnog okvira pogoduje da se vjerske organizacije gurnu u sferu tržišta ideja koje će definirati potrebe kroz prizmu interesnih krugova vezanih uz određenu zajednicu prije nego li će istinski vjerski principi važiti za vodilju u njihovu djelovanju.

Zapravo, vjera, odnosno zajednice tada postaju alat koji se lako može zloupotrijebiti. S druge strane, baš takva neuređenost ostavlja bezbrojne mogućnosti da vjera i njeni sljedbenici nesvjesno budu i sami dio propagande koja se vodi protiv njih budući da nedostaje zakonsko uporište za njihovo djelovanje, a samim tim i autoritet koji bi odlučno mogao vjerodostojno predstaviti principe ili se ograditi od zloupotrebe vjere. U svakom slučaju, trenutna situacija pogoduje onima koji muslimane i islam koriste kao resurs za vlastiti probitak, a ukoliko se to ne bude mijenjalo, budućnost ostaje vrlo neizvjesna.

Radiosarajevo.ba: Šta muslimani mogu učiniti u Europi danas da bi ih se bolje razumjelo i eventualno utjecalo na smanjenje razine islamofobije i kako bi si sami pomogli u ostvarivanju boljeg položaja?

Muftija Hasanović: Upravo konferencija koju organiziramo ima za cilj da detektira koje su promjene nužne, a koje potrebne da bi se situacija mijenjala. Činjenica je da ovakvo stanje ne odgovara ni iskrenim vjernicima muslimanima kojih je velika većina u Europi, kao ni njihovim susjedima. Kada su u pitanju muslimani smatram da je nužno težiti ka jedinstvu zajednica na području jedne države, ukoliko ih je više, koje bi vodilo ka institucionaliziranju djelovanja, s jasnom strukturom, hijerarhijom i vjerskom i svjetovnom unutar zajednice jer bi se na taj način demistificirala sama islamska zajednica, a s druge strane ojačala bi ummetska dimenzija kojoj je vjerski princip vodilja u djelovanju, a ne nešto drugo.

 

Postojanje vjerskih zajednica koje su organizirane kao zavičajni klubovi po etno-nacionalnom principu doprinosi nesuglasicama među muslimanima, zapreka je u njihovu ujedinjenju na temeljima vjere, a istovremeno je izvor konfuzije za njihove komšije. Jedinstven nastup muslimana prema svojim vladama u zemljama u kojima žive zasigurno bi olakšalo i iznalaženje adekvatnog pravnog okvira koji bi bio poticajan i za njihovu integraciju u društvo kao i za jačanje povjerenja prema muslimanima, ali i muslimana prema državi. Oni koji zlouptrebljavaju vjeru i pogrešno je interpretiraju najviše štete nanose muslimanima, a potom i progresivnim snagama u zemlji u kojoj žive jer se iz njihovih postupaka, kako se pokazalo u prethodnom periodu, izvlačila argumentacija onih koji danas jačaju na populizmu i islamofobiji.

Radiosarajevo.ba: Vi ste svojevremeno imali i susrete s visokim zvaničnicima Njemačke kako bi se model islama kako ga baštine Bošnjaci, muslimani ovih prostora, odnosno Islamska zajednica, primijenio u Europi, odnosno Njemačkoj. Koliko je to danas aktuelno? Da li taj proces može da zaživi?

Muftija Hasanović: Često ističem da ne postoji ovaj ili onaj islam, već jedan jedini koji i Bošnjaci slijede, a koji je temeljen na izvorima vjere. Upravo predstavljanje islama i življenje u skladu s njegovim postulatima je ono što bi trebalo više afirmirati jer tada nema ništa sporno ni strano, a to je ono što fali – jasnoća i preciznost da bude shvatljiv svima.

Na tim temeljima su održani brojni susreti sa zvaničnicima iz njemačke vladajuće strukture. Na kraju je održan susret s njemačkim tadašnjim ministrom vanjskih poslova Sigmarom Gabrijelom koji je 2017. godine u Berlinu okupio preko 160 predstavnika muslimanskih zajednica iz Europe i svijeta i gdje smo razgovarali o iskustvima.

Ukoliko ste bili u prilici pratiti, Njemačka je krenula sa uređivanjem pozicije muslimanskih zajednica na temelju donesenih zaključaka što govori da je navedeni susret bio iznimno ozbiljan i da polučuje određene efekte. Tada su doneseni zaključci o institucionalziranju djelovanja vjerskih zajednica, pitanju financiranja i državnoj pomoći u ovom segmentu, stvaranju zakonodavnog okvira, pravima i dužnostima i td. Sami pristup prema kojemu se država aktivnije uključuje u uređenje pozicije vjerske zajednice kroz određivanje pravila o financiranju, a koji važi i za druge vjerske zajednice, je korak koji se može različito interpretirati, a ispravna interpretacija će se moći donijeti nakon završenog procesa jer je to samo jedan od segmenata.

U svakom slučaju, primjer uređenja odnosa koji smo često spominjali da je primijenjen u Hrvatskoj se pokazao vrlo dobrim i funkcionalnim u praksi i to smo ponudili kao urnek budući da se radi o zemlji članici Europske unije. Pitanje uređenja odnosa ostaje otvoreno i koraci koji će se dalje poduzimati će pokazati u kojem smjeru će ono ići, međutim značajno je da je Njemačka krenula u ovaj proces budući da se radi o najjačoj članici Europske unije te ukoliko se cijeli proces provede u interesu obje strane ne sumnjam u pozitivan ishod, što bi moglo doprinijeti mijenjanju percepcije o muslimanima u pozitivnom smislu.

Radiosarajevo.ba: Da li postoje opasnosti da radikalni nacionalistički koncepti na ovim prostorima, pa i u Europi, iskoriste postojeći položaj muslimana, odnosno taj strah od islama, za ostvarivanje svojih starih ideologijskih pretenzija zaogrnutih u novo ruho?

Muftija Hasanović: Teško je naći ideologiju koja u historiji nije postojala, uglavnom stare „oblače“ novo ruho kad se za to ukaže prilika. Zato je nužno s velikim oprezom pratiti u kojem smjeru se razvijaju prilike i kako se odnosi mijenjaju prije svega u političkim centrima moći. Ti svojevrsni poremećaji su se životima plaćali i u svijetu i kod nas. Tanka je crta između blagostanja i haosa i valja njegovati odnose koji doprinose blagostanju kako bi se suzio prostor za razvoj bilo kakvog štetnog djelovanja. Međusobno poštivanje i uvažavanje, svijest da dijelimo zajedničku sudbinu u društvima u kojima živimo, njegovanje sjećanja na prošlost na način da ne zacrnjuje budućnost generacijama koje dolaze i da bolna iskustva budu pouka da se nikad genocidi i zločini ne ponove, a ona dobra da budu temelj za razvijanje još boljih su samo neki od načina koji mogu doprinijeti kvalitetnijem životu.

Na našim prostorima nije prisutan strah od muslimana kolikomitomanija koja se baštini u pojedinim krugovima i koja gubi vezu sa zdravim razumom i tu se krije ključ opasnosti. Iracionalne tvrdnje, želja za osvetom zbog nekih događaja u prošlosti, falsificiranje historije su samo neki od segmenata koji se na ovim prostorima uzimaju za ozbiljno i kao jedina istina od strane onih željnih tuđe patnje. Zato je važno razbijati predrasude, a to se na najbolji način radi kroz iskorake u polju nauke, razvoj međusobnih odnosa, jačanje vlastitih kapaciteta u svim segmentima kako bi dali doprinos razvoju svjetske baštine i kao takvi bili prepoznati.

Radiosarajevo.ba: Vi ste svojevremeno reagirali na stavove uvažene predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović u kontesktu navodnog straha muslimana u Hrvatskoj. Jesu li muslimani Hrvatske danas u strahu i zašto? Imali smo stanovite reakcije i tamošnjih muslimana koji imaju važnu ulogu u
hrvatskom društvu. Kakav je položaj muslimana uistinu danas u RH?

Muftija Hasanović: Muslimani u Hrvatskoj po mojim saznanjima nisu u strahu, a ne vidim ni razlog da budu. Muslimani u Hrvatskoj su nebrojeno puta pokazali svoju neupitnu opredijeljenost da daju svoj doprinos u nastanku, a i do dan dan i u buduće u razvijanju Republike Hrvatske tako da tu nema ništa sporno.

Također, samo onaj tko bi želio počiniti nepravdu muslimanima mogao bi negirati činjenice, a mi hvala Bogu takvu situaciju nemamo kada je u pitanju bilo koja razina vlasti. Imao sam priliku razgovarati s uvaženom predsjednicom gđom. Grabar Kitarović o ovoj temi jer nikome nije u interesu da se širi bilo kakav oblik straha koji nema svoga jasnog utemeljenja u činjenicama.

Smatram da je velika prednost da sa svim strukturama imamo korektan odnos što podrazumijeva i uvažavanje različitosti mišljenja o pojedinoj temi, ali i mogućnost da se stavovi na temelju istih i korigiraju sukladno činjenicama i to je obostrano. Položaj muslimana u Hrvatskoj je dobar i uvijek se trudimo da bude što bolji i za muslimane i za sve članove društva. Kada se nađe nekakav problem o njemu vrlo otvoreno razgovaramo i tražimo najbolje rješenje i do sada smo, hvala Bogu, uvijek uspjevali naći rješenje jer je uvijek postojala dobra volja s obje strane i ne vidim razloga da tako i ne ostane.

Nerijetko se miješa pitanje muslimana i pitanje Bošnjaka, odnosno vjerskog i političkog, a to ponekad doprinosi konfuziji jer, čini mi se, nacionalna afirmacija još uvijek nije doživjela minimalnu potrebnu razinu u smislu artikulacije potreba i stavova, pa se miješaju kruške i jabuke. Odgovornost za takvo stanje je ponajprije na političkim predstavnicima i od njihove sposobnosti i svijesti zavisi da li će se u nacionalnom smislu Bošnjaci moći afirmirati u Hrvatskoj kako bi trebali. Onog trenutka kad manjinska saborska stolica prestane biti cilj, a postane sredstvo za boljitak, onda će se možda i prestati miješati percepcija o ugroženosti muslimana i Bošnjaka.

Radiosarajevo.ba: Svojevremeno su iz Hrvatske, nažalost, dolazili komentari o Bosni i Hercegovini kao potencijalno opasnoj zemlji i prema Hrvatskoj i implicitno Europskoj uniji. Jesu li ti stavovi korigirani i u kojoj mjeri? Koliko jedan populistički pristup ovim problemima u javnom diskursu, pa i s najviših pozicija vlasti, može biti opasan i zamagliti neke važne istine?

Muftija Hasanović: Teško je odgovoriti na ovo pitanje jer imam saznanja koliko i Vi, ali ono što vidim je činjenica da se stišala priča o ovoj temi ili je barem nema u toj mjeri u javnom prostoru što je pozitivno. Vjerujem da Vi, ali i čitatelji koji žive u Bosni i Hercegovini bolje razumijete prilike jer ih živite svakodnevno. Ono što svi znamo je da akcija vuče reakciju, a politika na našim prostorima zna da pokaže svu raskoš osobnosti naših naroda kao i nevjerojatnu sposobnost ulaska u krajnosti kod političkog nadmudrivanja uz obavezno očekivanje da netko sa strane pripomogne. Bosna i Hercegovina, kako jučer, tako i danas, a najvjerojatnije dok je ovakvog stanja i u buduće, ostat će sklizak teren za brojne igrače u političkoj utakmici. Kada cilj, posebno nedobronamjeran ili na štetu drugoga, počne opravdavati sredstvo, politika je dugoročno osuđena na neuspjeh.

Svaki vjernik, bez obzira kojoj od nebeskih religija pripadao, zna za postojanje vrhovnog suda koji je u Boga i to bi svakom iskrenom vjerniku trebala biti vodilja u djelovanju i zapreka u činjenju zla drugome.

Problem politike danas je simbioza političara i salonske religioznosti, odnosno izostanak iskrenog djelovanja sukladno vjerskim principima koji ne isključuju drugoga.

Velika većina, da ne kažem svi, kunu se u razumijevanje odnosa u Bosni i Hercegovini, a osjeća se nestašica ljudi koji su spremni da se povedu devizom ne radi drugome što ne želiš da se tebi čini i da u tome budu konzistentni. Međutim, nada u bolje sutra postojat će sve dotle dokle bude snage da jači zaštiti slabijeg, da onaj u boljoj poziciji ne zloupotrijebi istu i da kad pogriješimo prestanemo na inzistiranju na pogrešci. Populizam je direktno i indirektno posijao mnogo kostiju kroz historiju, pa se iskreno nadam da će iskrenost i dobronamjernost prevladati ovu pojavu.

Radiosarajevo.ba: Koliko zaoštravanje u međudržavnim odnosima između BiH i Hrvatske na određen način otežava položaj Bošnjaka, odnosno muslimana u Hrvatskoj?

Muftija Hasanović: Ni jednoj normalnoj osobi nije drago kada se politički odnosi između dvije susjedne zemlje, koje su pretrpjele mnogo sličnih stradanja u historiji i koje bi zbog upućenosti jedne na drugu morale istinski biti prijateljske, poremete. Kako sam rekao i u odgovoru na prethodno pitanje, akcija povlači reakciju, a narod gleda u one koji ga vode. Do sada nije bilo izraženih problema i vjerujem da će tako i ostati.

Međutim, ni u kom slučaju nije ni lijepo ni ugodno kada dođe do nesuglasica jer sam čvrsto uvjeren da možemo bolje kada su u pitanju odnosi između dvije zemlje. Koliko možemo vidjeti javlja se depopulacija obje zemlje zbog velikog broja iseljenika, ne znam da li smo se ikada ozbiljno zapitali da li ima odgovornosti na svima koji doprinose stvaranju klime u kojoj živimo i konstantnoj priči o nestabilnosti cijelog područja što utječe i na ekonomiju. Pitanje je da li je ekonomska migracija primarna ili je zasićenost stanovništva nesigurnošću i istim problemima?

Radiosarajevo.ba: Šta bi bila Vaša poruka Sarajevu i BiH u kontekstu razumijevanja vašeg položaja u RH i inače položaja muslimana u današnjoj EU? Koliko je veća razina razumijevanja neophodna?

Muftija Hasanović: Što budemo više razgovarali i više budemo jedni druge ne samo slušali već i čuli, bolje ćemo se razumjeti, a to je preduslov da bismo bolje mogli jedni drugima pomoći. Mi smo jedna zajednica koja ima svoje organizacijske jedinice diljem Europe, Amerike, Australije. Razumijevanje raznovrsnosti okruženja u kojima živimo je nužno da bi u svojim postupcima bili od pomoći drugima i očekujem da će se ovo međusobno razumijevanje i uvažavanje nastaviti razvijati.