Islamski centar otvara vrata, Rijeka i PGŽ domaćini međunarodnoj svečanosti otvorenja

Centar-mala.jpg

Islamski centar Rijeka svoja će vrata službeno otvoriti 4. svibnja 2013. godine uz prigodnu svečanost kojoj će prisustvovati najviši vjerski vjerodostojnici predvođeni reis-ul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem, predsjednikom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftijom Azizom Hasanovićem i kardinalom Josipom Bozanićem.

Svečanost koju smatraju najvećim događajem za vjernike svih vjeroispovijesti u regiji, prema procjenama, okupit će preko 30 tisuća posjetitelja iz cijelog svijeta.  Uz izravan prijenos Hrvatske televizije koji započinje točno u podne, Rijeka i Primorsko – goranska županija, pokazat će svoje bogatstvo multikulturalnosti i multietničnosti i svu ljepotu međureligijskog dijaloga.

Posebni gosti bit će predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, ministar vakufa (zaklade) Države Katar dr. Gajs b.Mubarek el-Kuwari, u ime Države Katar i najvećeg donatora Nj.E.Hameda bin Khalifa et-Thania, katarskog emira.

Na svečanost su pozvani i predsjednik Sabora Republike Hrvatske Josip Leko, hrvatski premijer Zoran Milanović te ministri, saborski zastupnici i predstavnici diplomatskog kora u Republici Hrvatskoj, potom najviši državni dužnosnici iz susjedne Bosne i Hercegovine te brojni drugi uglednici među kojima i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel te obnašatelj dužnosti primorsko –goranskog župana Vidoje Vujić.

 Islamski centar Rijeka – mjesto molitve i okupljanja

Islamski centar Rijeka, osim izvorne namjene da postane mjesto molitve i okupljanja 10 do 12 tisuća građana islamske vjeroispovijesti u Rijeci i Primorsko goranskoj Županiji, zbog svoje je iznimne arhitektonske, građevinske i kulturne vrijednosti već prozvan najljepšom džamijom u Europi.

Prostor Islamskog centra oblikovan je kroz 6 kupola, zbog kojih struktura građevine izrasta u prepoznatljivo, ali dosad neviđeno remek djelo poznatog akademskog kipara Dušana  Džamonje. Svojim oblikom, materijalima, infrastrukturom te okolišem, građevina je uklopljena u mediteransko podneblje. Polutke od inoks čelika između kojih se preko staklenih ploha zrake svjetlosti ulijevaju u interijer poput vode, odaju kako su svjetlost i voda značajni  elementi  islamske tradicije.

Džamija s molitvenim prostorom središnji je dio Islamskog centra Rijeka, građevine koja ima vjersku, kulturnu i odgojnu namjenu raspoređenu u četiri razine – galerije, prizemlja te dvije etaže gdje se nalaze multifunkcionalna dvorana, restoran, divanhana ili soba za razgovore, učionice za vjeronauk, stanovi za vjerske službenike, gostinske sobe i igraonica za djecu. Ukupna površina građevine je 3074,4 m2, a bruto površina 5291,5 m2.

Svaka razina objekta ima poseban ulaz i pristup, no međusobno su povezane i prožimaju se poput preplitanja i raznolikosti unutar zajednice muslimana, uglavnom Bošnjaka, Albanaca, Roma te Turaka i Arapa koji su već generacijama povijesno integrirani u prostor Rijeke, Primorsko-goranske županije i Hrvatske gdje prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 63 tisuće građana islamske vjeroispovijesti, treće po brojnosti vjerske skupine u državi .

Na prostranom kamenom popločanom trgu, desno od ulaza u džamiju, smješten je  23 metra visok minaret. Na nekoliko stepenica nižem velikom pristupnom platou u središnjem je dijelu fontana. Oba su platoa ograđena staklenim elementima koji prema jugu, preko gradskih dijelova Rijeke što se spuštaju prema moru, otvaraju raskošan pogled na Kvarner, more i otoke.

Pristup gornjem i donjem dijelu objekta omogućen je cestovnim prilazima koji vode  do prostranog vanjskog parkirališta i garaže s 38 parkirnih mjesta smještenih ispod platoa Islamskog centra.

Molitveni prostor organiziran je tako da je fokus zbivanja-mihrab postavljen u smjeru jugoistoka, orijentiran prema Meki. Prikazan je kao sferna skulptura s dva jača korpusa i s nišom u sredini, dok je minber, uzdignuto mjesto sa stepenicama, smješten s desne strane. U stražnjem dijelu molitvenog prostora, u niši, nalazi se itikaf, prostor za osamljivanje, meditaciju i samostalnu molitvu u mjesecu Ramazanu.

…u skladu s autohtonim mediteranskim graditeljskim i kulturnim naslijeđem

 Prisutnost muslimana u gradu Rijeci i širem području zabilježena je još početkom 20.stoljeća, a porast njihovog broja zabilježen je  od završetka Drugog svjetskog rata. Prvo veće organiziranje muslimana u Rijeci zabilježeno je 1966. godine kada je organiziran prvi Odbor islamske zajednice. Tada je i nastala ideja o izgradnji džamije u Rijeci.

Koncept Islamskog centra kao polivalentnog prostora, gdje je molitveni prostor usklađen s nizom drugih sadržaja vjerske, obrazovne i kulturne namjene, pojavljuje se kao prihvatljivo rješenje za zadovoljenje svih spomenutih potreba muslimana.

Islamski centar u Rijeci oblikovan je u skladu s autohtonim mediteranskim graditeljskim i kulturnim nasljeđem korisnika Islamskog centra kao građana povijesno integriranih u Republiku Hrvatsku.

Skulptura pretvorena u jedinstvenu građevinu

Autori idejnog rješenja Islamskog centra Rijeka su akademski kipar, pokojni Dušan Džamonja te poznati hrvatski arhitekti Darko Vlahović i Branko Vučinović sa svojim suradnicima arhitektima Dorom Vlahović, Lukom Vlahovićem, Dubravkom Đurkan-Horvat te Davorom Mauserom. Uz brojne donatore iz cijeloga svijeta, glavni donator je Država Katar, a izvođač radova tvrtka GP Krk. Ukupna vrijednost projekta iznosi 76 milijuna kuna.

Prema Generalnom urbanističkom planu Grada Rijeke, parcela Islamskog centra Rijeka nalazi se u zoni vjerske namjene, na području Rujevice, sjeverno od riječke obilaznice.

Ovim se projektom, bez parafrazirajućih i isključivo dekorativnih tradicionalnih motiva, nastojalo približiti više duhovnoj, a manje formalnoj tradiciji islama.  Koristeći prirodni pad terena, molitveni dio, džamija s minaretom, predstavljena je kao skulptura smještena na pravilan postament-pješački trg. Svi ostali sadržaji Centra nalaze se u dvije etaže ispod platoa, te na taj način ne narušavaju integritet volumena skulpture.

U vanjskom ritmu volumena, u segmentima kalota i u njihovim obrisima, pojavljuje se polumjesec kao jedinstveni islamski simbol, dok se u unutrašnjosti igrom svodova, koji izviru iz samog horizonta, stvara iluzija nebeskog svoda i beskrajnosti prostora. Na isti način tretirano je i skulpturalno oblikovanje minareta.

Islamski  centar Rijeka svojim položajem i izrazom sudjeluje u formiranju identiteta grada te se stoga rješenje oblikovanja sakralnog korpusa i cjelovitog kompleksa, temelji na suvremenom načinu razmišljanja i iskustva s ciljem povezivanja simbolike mjesta molitve i  islama.

www.medzlis-rijeka.org mail: info@medzlis-rijeka.org