Na FIN-a u Sarajevu održana konferencija – Budućnost vjere u eri globalizacije

Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 19. i 20. septembra održana  konferencija “Budućnost vjere u eri globalizacije”

Organizatori dvodnevne konferencije bili su Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Asocijacija muslimanskih društvenih znanstvenika Ujedinjenog Kraljevstva (AMSS UK), Međunarodni institut za islamsku misao (IIIT, Herndon, SAD) i Centar za napredne studije iz Sarajeva. Konferencija je okupila veliki broj predavača iz raznih krajeva svijeta i različitih religijskih pripadnosti.

Religija i izazovi globalizacije

Konferencija je otvorena pozdravnim govorima dekana Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, prof. dr. Ismeta Bušatlića koji se zahvalio organizatorima na povjerenju i podršci skupu. «Ovo je prilika da prodiskutiramo brojna pitanja koja se tiču naše sadašnjosti i budućnosti,»istakao je Bušatlić.  Na otvorenju se obratio i predsjednik Međunarodnog instituta za islamsku misao (IIIT) dr. Abdulhamid Ebu Sulejman. „Dužnost vođa, učenjaka i mislilaca je da sjednu i da razgovaraju o osnovama vjere, o onome što nas povezuje, jer tu smo na svom tlu, ukoliko to ne učinimo, i dalje ćemo imati rat između religija i rat unutar religija,”, istakao je prof. dr. Abdulhamid. Predsjednik Asocijacije muslimanskih društvenih znanstvenika iz Velike Britanije dr. Anas S. Al-Shaikh-Ali je u svom obraćanju konstatirao kako se danas stiče dojam o predominantnosti negativnih pojava u globaliziranom svijetu međutim, istakao je on procesi globalizacije nose i pozitivne pojave kao što su dinamične politike mira, napredak tehnologija, posebno komunikacijskih. „Cilj je da sagledamo aspekte i ciljeve koji se baziraju na vjeri, pronaći način kako napraviti bolju saradnju svih vjera, analiziranje i razumijevanje izazova sa kojima se suočavaju vjerske zajednice”, rekao je prof. Shaikh Ali.

Duhovna revolucija

Glavno uvodno predavanje pod naslovom “Duhovna revolucija: izazov 21. stoljeća” prvog dana međunarodne konferencije «Budućnost vjere u eri globalizacije» održao je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić. «Postoji toliko mnogo stvari koje me čine ponosnim na moju vjeru, ali kada vidim stanje Muslimanskog svijeta u tome ne pronalazim mnogo različitosti od ostatka svijeta. Kod svojih suvjernika muslimana zatičem isti paradoks kao i svugdje: što su veći stupnjevi u obrazovanju, to su manji stupnjevi u etici, što više znanja to manje mudrosti ima, što je više eksperata to je manje rješenja, što je više bogatstva, to je manje moralnih vrijednosti, što su veće kuće to su manje porodice, što je brža komunikacija to su nepristojniji ljudski odnosi, što imamo više knjiga o zagađivanju to je manje brige o prirodnom okruženju, što je više konferencija o miru više je i ratova širom svijeta, što je više poziva na razum sve je nerazumnije ponašanje… Izlaz i ovog paradoksa naše globalne civilizacije je duhovna revolucija koja je drugačija od naučne, intelektualne, političke ili industrijske revolucije. To je revolucija duha koji treba da priglri sve pozitivne rezultate ranijih revolucija u smislu povratka Božijem svjetlu (nur) – izvoru Njegove svjetlosti kojom On obasjava ljudska srca i umove,» poručio je u svom obraćanju reisu-l-ulema Cerić. On je kazao kako će upravo zbog nedostatka ljudskog suosjećanja prema svim oblicima života na zemlji i zbog odsustva istinske tolerancije i kulture dijaloga među ljudima 20. stoljeće biti upamćeno kao stoljeće mračnih ideja rasizma, fašizma, ksenofobije, anti-semitizma i islamofobije, ideja koje su, po mišljenju reisu-l-uleme Cerića, «navele ljude da počine najgnusnije zločine u povijesti ljudskog roda: holokaust i genocid.» Reisu-l-ulema je naglasio kako «poziv na povratak vjeri ne smije značiti povratak u svijet mitologije u kojem će svjetlo intelekta i snaga razuma biti zasjenjeni. Duhovna revolucija ne podrazumijeva brisanje ljudske mudrosti i racionalnosti. Ona pretpostavlja upravo ono što je posljednji Božiji poslanik Muhammed, a.s., učinio kada je pokazao put izlaska iz mračnog doba, džahilijjeta, ka duhovnom, moralnom i naučnom prosvjetljenju.»

Zajednička polja djelovanja

Konferencija je u svojim odvojenim sesijama tretirala širok spektar odnosa religije i savremenih društvenih procesa, posebice globalizacije. U temastki odvojenim sesijama ugledni svjetski naučnici iznosili su radove o izazovima koje globalizacija postavlja pred vjerske zajednice, potom o međuvjerskom dijalogu i saradnji. Izneseni su i pregledi muslimanskih odgovora na globaliziaciju i tretiranja ove pojave, a kojim dominira negativni otklon prema procesu za kojeg se u muslimanskim intelektualnim krugovima nerijetko konstatira kako je on upravo nastavak kolonizatorskih i imperijalističkih zapadnih upliva u muslimanski svijet. U sklopu tema koje su razmatrane tretirana je i savremena muslimanska misao i odgovori na moralna i ekonomska pitanja u globalizirajućem svijetu, te sagledavani modusi društvene izgradnje u okvirima globalnih kretanja. Ovom konferencijom, kako su istakli organizatori, željelo se i označiti zajednička polja među različitim religijskim zajednicama koja bi mogla konstruirati osnovu za suočavanje sa određenim aspektima globalizacije, posebno na polju obrazovanja, izgradnji mira, iskorjenjivanju siromaštva, na polju zdravstva, međunarodne ekonomije te životne okoline. Kroz održavanje ovakve konferencije se također željelo i ohrabriti nova i kritička razmišljanja kako islamskih tako i učenjaka drugih religija u odnosu na probleme i izazove koje sa sobom nosi globalizacija.

www.preporod.ba

Hjarudin Mujkanović