Nova hidžretska godina u ponedjeljak

S M I S A O      l      Z N A Č A J     H I Dž R E

Hidžra je događaj koji je izmijenio tok povijesti  islama i znači puni procvat islamske misli. Hidžra nije bježanje pred opasnostima, nego traženje druge, plodnije i pogodnije sredine za ši­renje i razvoj islama i muslimana. Hidžra predstavlja vrhunsku žrtvu, koju čovjek može podnijeti (ostavljajući imetak, obitelj i rod­binu), da bi otišao braći, koja su mu bliža po srcu, duši i uvjerenju. Hidžra je razdvojila istinu od neistine. Džihad (borba na Božijem putu) je jedna od glavnih poruka hidžre. Hidžra je najjača inspiracija i podstrek iskrenim muminima.

Smisao hidžre bi trebalo da bude i smisao na­šeg života.  Hidžra znači početak šire primjene islamskih principa u socijalnom i kulturnom životu naroda. Hidžra je izbjeglištvo pred tiranijom i nasiljem. Hidžra je velika socijalna i duhovna revolucija. Hidžra je krupna prekretnica u razvitku čovje­čanstva, koja se odigrala voljom Svemogućeg Bo­ga. Zato je Alejhiselam odgovorio ashabima, kad su ga pitali: koja je Hidžra najbolja, — »ona koja vodi Božjem zadovoljstvu.«

Hidžru čini svatko od nas tko napušta zlo i usaglašava svoj život za Božjim zakonima. Hidžra znači napuštanje onog što Allah dž. š. ne voli, a istovremeno i napor ka onom što Njemu čini zadovoljstvo.  Koliko je veliki taj događaj, vidi se već i po tome što je on uzet za početak islamske ere.  Hidžret je predstavljao prekretnicu u životu prvih muslimana. Od tog događaja, islam više nije bio slab i nejak, on je postao stabilan i učvrstio svoje temelje. Prva razrada islamske misli i njena praktična pri­mjena počinje sa Hidžretom.  Hidžra nosi u sebi misao kretanja, akcije, pro­mjene i obnove, nosi misao oživotvorenja islamske misli u svakom istorijskom trenutku. Hidžra nam govori da se ništa samo od sebe, bez žrtava, truda i dobro smišljenih i proučenih pla­nova i metoda, ne postiže i ne ostvaruje.  Hidžra je moralni i duhovni pojam koji u psiholo­giji razvitka islama označava sazrijevanje vjerskih uvjerenja, produbljenu ideju zajedništva, čovječ­nosti i pravde. Hidžra je velika prekretnica u povijsti islama, jer poslije nje Muslimani osnivaju samostalnu zajedni­cu i rade na organizovanju prve islamske države u Medini.  Hidžra znači krajnje predanje Božjoj Istini u ko­joj su sagorijevali prvi muslimani. Da nije bilo Hidžre ne bi bilo ni Bedra, a ni gran­diozne islamske civilizacije. Hidžra je veliki događaj u širenju islama.  Hidžra znači napuštanje zla, grijeha i borbu pro­tiv moralnih poroka i društvenih bolesti. Hidžra predstavlja moralnu snagu, svijest i oda­nost istini i plemenitoj ideji, te samoprijegor i po­žrtvovanost za tu uzvišenu ideju. To je bio temelj i garancija svih budućih uspjeha i pobjeda, koje su iskreni sljedbenici prave vjere doživjeli. Pobjeda ljudskog duha nad materijom — to je suština Hidžre.

Da nije bilo Hidžre, ne bi se mogla formirati nova zajednica. Hidžra je čas kad je broj muslimana počeo rasti i danas dostigao gotovo milijardu. To je čas kad je svjetlo islama navijestilo svoje prelaženje preko granica Arabije i do danas nije ostavilo ni jednog kontinenta a da ga nije obasjalo. Od Hidžre muslimani prvi put stupaju u život kao jedna jaka zajednica i o njoj se kroz kratko vri­jeme počelo na svim stranama svijeta ozbiljno vo­diti računa. Konstituiranje muslimana u Zajednicu, nakon Hidžre, predstavlja njihovo zakoračenje u povijesti i uspostavljanje okvira za nastanak jednog impozantnog društvenog i duhovnog sistema.  Izraz »Hidžra« je teško prevesti, jer se ne radi o običnoj već o ideološkoj seobi. Uzvišeni kaže:»Onima koji neće da vjeruju doista je svejedno opominjao ih ti ili ih ne opominjao — oni neće vje­rovati« (2:6).

I kao rezultat takvog stanja, uslijedila je odluka Hidžre. Hidžretska era počinje 1. muharrema 622. godi­ne. Od toga vremena počinje nov period ne samo u povijesti islama nego i u povijsti čitavog čovječan­stva.

 P o u k e   h i dž r e

1. Opći interesi imaju prednost pred pojedinač­nim interesima.
2. Muslimani moraju živjeti kao prava braća.
3. Muslimani moraju jedan drugog nesebično pomagati i voljeti se samo radi Allaha dž.š.
4. Uvijek se čvrsto pouzdavati u Allaha, dž. š. , kao što su se pouzdavali i prvi muslimani, pošteno raditi, strpljivo podnositi sve životne tegobe, miriti zavađene, dijeliti od svog imetka onima kojima je to potrebno, boriti se protiv svih zala i u svemu po­stupati prema načelima Časnog Kur’ana i Sunneta Resulullahova u skladu s kur’anskom više puta po­novljenom porukom:  »Pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslani­ku!«

I s l a ms k i    k a l e n d a r

U jednom predanju se kaže, da je h. Omer pri­mio iz neke pokrajine izvještaj u kome se govorilo o nekom događaju u mjesecu šabanu. Kako stvar nije bila jasna, na koji se šaban odnosi, to je dalo povoda, da se stavi na dnevni red pitanje kalenda­ra. U Alejhisselamovom životu isticala su se četiri događaja, od kojih je svaki mogao biti uzet za po­četak islamske ere. Ta četiri velika trenutka su: Alejhisselamovo rođenje, prva objava, Hidžret i Po­slanikova smrt. Hareti Alija istupa sa prijedlogom, da se Hidžret uzme za početak islamske ere. Obrazlažući svoj prijedlog, reče:»Hidžret je rastavio istinu od laži. On je doprinio, da islam zasja punim sjajem!«

Ovaj prijedlog dopao se Hazreti Omeru, a i dru­gima, pa su ga odmah prihvatili. Svi narodi, od početka svijeta, označavali su, a i danas označavaju, dane svoje povijesti. Stari Grci brojili su godine od prve olimpijade, Rimljani od os­nivanja Rima, Židovi od stvaranja svijeta, kršćani od Isaova rođenja, a muslimani od Muhamedovog a. s. seljenja iz Mekke u Medinu. Neke godine Muhamedovog a. s. poslanstva na­zvane su prema važnijim događajima. Tako, npr., godinom smrti Ebu Taliba i hazreti Hatidže prozvana je »godinom žalosti«, prva godina po Hidžri »go­dinom dozvole za oružanu odbranu«, osma godina po Hidžri »godinom osvojenja«, jer je te godine os­vojena Mekka, deveta godina »godinom izaslan­stva«, a deseta »oprosnom godinom«, jer se te go­dine Božji Poslanik oprostio u Mekki sa ashabima i navijestio da će se za kratko vrijeme preseliti na drugi svijet.

Stupajući u novu 1432. godinu treba da svi do­nesemo jedan veliki zavjet, da ćemo služiti istina­ma islama, da ćemo slijediti odredbe njegove i da ćemo se boriti za napredak islamskih ideja. Islamski/muslimanski svijet, naročito u novije doba, počeo je proslavljati hidžretsku Novu godinu. To je zaista li­jep običaj, jer je taj dan jedan od najvećih u povijesti islama.

Neka nam Uzvišeni podari snage da u Novoj 1432. hidžrestkoj godini ostavimo sve što ne valja, što je loše za nas ali i za druge ljude. Neka nam Nova 1432. h.g. bude nova prilika i šansa da svoj život promjenimo, životom s kojim će biti zadovoljan Uzvišeni i svi radosni oni s kojima djelimo dunjalučke minute i sate. Neka nam ova 1432. h.g. ostane zapamćena ako Boga da kao godina kada ćemo završiti i sutra otvoriti Islamski centar, time ispuniti svoj dugogodišnji san. Neka nam je hairli i berićetna Nova hidžretska godina.

Hajrudin ef. Mujkanović