Nova hidžretska godina u ponedjeljak
Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u BiH u ponedjeljak, 06. prosinca 2010. godine dolaskom akšama nastupa 1. muharrem 1432. hidžretske godine, a prvi dan Nove hidžretske godine je u utorak, 07. prosinca 2010. godine. Tim povodom, Medžlis Islamska zajednica u Rijeci će u nedjelju, 05.12.2010. godine organizirati prigodan program povodom Nove hidžretske 1432. godine. Program će biti izveden u džematu Zamet, Kružna br. 6, poslije podne namaza (12:15 sati). Program će izvesti imami i muallimi Medžlisa Islamske zajednice Rijeka sa polaznicima mekteba, a vaz o važnosti Hidžri će održati riječki imami.
S M I S A O l Z N A Č A J H I Dž R E
Hidžra je događaj koji je izmijenio tok povijesti islama i znači puni procvat islamske misli. Hidžra nije bježanje pred opasnostima, nego traženje druge, plodnije i pogodnije sredine za širenje i razvoj islama i muslimana. Hidžra predstavlja vrhunsku žrtvu, koju čovjek može podnijeti (ostavljajući imetak, obitelj i rodbinu), da bi otišao braći, koja su mu bliža po srcu, duši i uvjerenju. Hidžra je razdvojila istinu od neistine. Džihad (borba na Božijem putu) je jedna od glavnih poruka hidžre. Hidžra je najjača inspiracija i podstrek iskrenim muminima.
Smisao hidžre bi trebalo da bude i smisao našeg života. Hidžra znači početak šire primjene islamskih principa u socijalnom i kulturnom životu naroda. Hidžra je izbjeglištvo pred tiranijom i nasiljem. Hidžra je velika socijalna i duhovna revolucija. Hidžra je krupna prekretnica u razvitku čovječanstva, koja se odigrala voljom Svemogućeg Boga. Zato je Alejhiselam odgovorio ashabima, kad su ga pitali: koja je Hidžra najbolja, — »ona koja vodi Božjem zadovoljstvu.«
Hidžru čini svatko od nas tko napušta zlo i usaglašava svoj život za Božjim zakonima. Hidžra znači napuštanje onog što Allah dž. š. ne voli, a istovremeno i napor ka onom što Njemu čini zadovoljstvo. Koliko je veliki taj događaj, vidi se već i po tome što je on uzet za početak islamske ere. Hidžret je predstavljao prekretnicu u životu prvih muslimana. Od tog događaja, islam više nije bio slab i nejak, on je postao stabilan i učvrstio svoje temelje. Prva razrada islamske misli i njena praktična primjena počinje sa Hidžretom. Hidžra nosi u sebi misao kretanja, akcije, promjene i obnove, nosi misao oživotvorenja islamske misli u svakom istorijskom trenutku. Hidžra nam govori da se ništa samo od sebe, bez žrtava, truda i dobro smišljenih i proučenih planova i metoda, ne postiže i ne ostvaruje. Hidžra je moralni i duhovni pojam koji u psihologiji razvitka islama označava sazrijevanje vjerskih uvjerenja, produbljenu ideju zajedništva, čovječnosti i pravde. Hidžra je velika prekretnica u povijsti islama, jer poslije nje Muslimani osnivaju samostalnu zajednicu i rade na organizovanju prve islamske države u Medini. Hidžra znači krajnje predanje Božjoj Istini u kojoj su sagorijevali prvi muslimani. Da nije bilo Hidžre ne bi bilo ni Bedra, a ni grandiozne islamske civilizacije. Hidžra je veliki događaj u širenju islama. Hidžra znači napuštanje zla, grijeha i borbu protiv moralnih poroka i društvenih bolesti. Hidžra predstavlja moralnu snagu, svijest i odanost istini i plemenitoj ideji, te samoprijegor i požrtvovanost za tu uzvišenu ideju. To je bio temelj i garancija svih budućih uspjeha i pobjeda, koje su iskreni sljedbenici prave vjere doživjeli. Pobjeda ljudskog duha nad materijom — to je suština Hidžre.
Da nije bilo Hidžre, ne bi se mogla formirati nova zajednica. Hidžra je čas kad je broj muslimana počeo rasti i danas dostigao gotovo milijardu. To je čas kad je svjetlo islama navijestilo svoje prelaženje preko granica Arabije i do danas nije ostavilo ni jednog kontinenta a da ga nije obasjalo. Od Hidžre muslimani prvi put stupaju u život kao jedna jaka zajednica i o njoj se kroz kratko vrijeme počelo na svim stranama svijeta ozbiljno voditi računa. Konstituiranje muslimana u Zajednicu, nakon Hidžre, predstavlja njihovo zakoračenje u povijesti i uspostavljanje okvira za nastanak jednog impozantnog društvenog i duhovnog sistema. Izraz »Hidžra« je teško prevesti, jer se ne radi o običnoj već o ideološkoj seobi. Uzvišeni kaže:»Onima koji neće da vjeruju doista je svejedno opominjao ih ti ili ih ne opominjao — oni neće vjerovati« (2:6).
I kao rezultat takvog stanja, uslijedila je odluka Hidžre. Hidžretska era počinje 1. muharrema 622. godine. Od toga vremena počinje nov period ne samo u povijesti islama nego i u povijsti čitavog čovječanstva.
P o u k e h i dž r e
- Opći interesi imaju prednost pred pojedinačnim interesima.
- Muslimani moraju živjeti kao prava braća.
- Muslimani moraju jedan drugog nesebično pomagati i voljeti se samo radi Allaha dž.š.
- Uvijek se čvrsto pouzdavati u Allaha, dž. š. , kao što su se pouzdavali i prvi muslimani, pošteno raditi, strpljivo podnositi sve životne tegobe, miriti zavađene, dijeliti od svog imetka onima kojima je to potrebno, boriti se protiv svih zala i u svemu postupati prema načelima Časnog Kur’ana i Sunneta Resulullahova u skladu s kur’anskom više puta ponovljenom porukom: »Pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku!«
I s l a ms k i k a l e n d a r
U jednom predanju se kaže, da je h. Omer primio iz neke pokrajine izvještaj u kome se govorilo o nekom događaju u mjesecu šabanu. Kako stvar nije bila jasna, na koji se šaban odnosi, to je dalo povoda, da se stavi na dnevni red pitanje kalendara. U Alejhisselamovom životu isticala su se četiri događaja, od kojih je svaki mogao biti uzet za početak islamske ere. Ta četiri velika trenutka su: Alejhisselamovo rođenje, prva objava, Hidžret i Poslanikova smrt. Hareti Alija istupa sa prijedlogom, da se Hidžret uzme za početak islamske ere. Obrazlažući svoj prijedlog, reče:»Hidžret je rastavio istinu od laži. On je doprinio, da islam zasja punim sjajem!«
Ovaj prijedlog dopao se Hazreti Omeru, a i drugima, pa su ga odmah prihvatili. Svi narodi, od početka svijeta, označavali su, a i danas označavaju, dane svoje povijesti. Stari Grci brojili su godine od prve olimpijade, Rimljani od osnivanja Rima, Židovi od stvaranja svijeta, kršćani od Isaova rođenja, a muslimani od Muhamedovog a. s. seljenja iz Mekke u Medinu. Neke godine Muhamedovog a. s. poslanstva nazvane su prema važnijim događajima. Tako, npr., godinom smrti Ebu Taliba i hazreti Hatidže prozvana je »godinom žalosti«, prva godina po Hidžri »godinom dozvole za oružanu odbranu«, osma godina po Hidžri »godinom osvojenja«, jer je te godine osvojena Mekka, deveta godina »godinom izaslanstva«, a deseta »oprosnom godinom«, jer se te godine Božji Poslanik oprostio u Mekki sa ashabima i navijestio da će se za kratko vrijeme preseliti na drugi svijet.
Stupajući u novu 1432. godinu treba da svi donesemo jedan veliki zavjet, da ćemo služiti istinama islama, da ćemo slijediti odredbe njegove i da ćemo se boriti za napredak islamskih ideja. Islamski/muslimanski svijet, naročito u novije doba, počeo je proslavljati hidžretsku Novu godinu. To je zaista lijep običaj, jer je taj dan jedan od najvećih u povijesti islama.
Neka nam Uzvišeni podari snage da u Novoj 1432. hidžrestkoj godini ostavimo sve što ne valja, što je loše za nas ali i za druge ljude. Neka nam Nova 1432. h.g. bude nova prilika i šansa da svoj život promjenimo, životom s kojim će biti zadovoljan Uzvišeni i svi radosni oni s kojima djelimo dunjalučke minute i sate. Neka nam ova 1432. h.g. ostane zapamćena ako Boga da kao godina kada ćemo završiti i sutra otvoriti Islamski centar, time ispuniti svoj dugogodišnji san. Neka nam je hairli i berićetna Nova hidžretska godina.
Hajrudin ef. Mujkanović