Održano treće zasjedanje Sabora IZ u Hrvatskoj

islamski_centar_mala_1

U Zagrebu je 17. 3. 2012. godine održano redovno treće (proljetno) zasjedanje Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj na kome su usvojena izvješća o radu Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, medžlisa, Centra za certifikaciju halal-proizvoda, Islamske gimnazije i Vakufa-Zaklade. Na istom zasjedanju usvojeni su završni računi svih organizacija i medžlisa. Članovi sabora su potrošili više od 3,5 sati rasprave o izvješćima i završnim računima. Gotovo sve odredbe u izvješćima i stavke i zaključnim računima analizirane su od većine sabornika. Kritizirani su neki završni računi medžlisa, a posebno onih koji su poslovali s gubitkom. Prema glavnom izvješću u 15 medžlisa u Hrvatskoj ima 4531 obitelji članova islamske zajednice. Najviše članova ima medžlis u Zagrebu, zatim u Rijeci, Puli, Dubrovniku i Sisku. Najmanje članova ima medžlis u Zadru, ali budući da je Zadar novi medžlis, valja vjerovati da neće ostati na sadašnjem broju. Recesija je uzrokovala da 279 muslimanskih obitelji spadaju u kategoriju socijalnih slučajeva. Najviše socijalnih kartona ima medžlis u Gunji. U 2011. godini, prema podacima glavnih imama, u Hrvatskoj je rođeno 283 djece od čega njih 103 obavljen je obred akike, to jest nadijevanje imena po propisima islama.

U Hrvatskoj je prošle godine umrlo 288 muslimanki i muslimana kojima su klanjanje dženaze-namaz, dok za 39 muslimana i muslimanki nisu klanjanje dženaze, jer njihovi najbliži nisu to tražili. Najviše je muslimanki i muslimana, kojima nije održana dženaza, pokopano u Rijeci (16), a zatim u Zagrebu (8) i Sisku (5). Prošle godine u organizaciji Mešihata hadž je obavilo 48 muslimanki i muslimana. I prošle je godine 10 muslimanki i muslimana počašćeno hadžom od strane ministarstva za vjerska pitanja i hadž iz Katara. U 2011. godini obavljena su 51 vjenčanje po šerijatskim propisima, i još 33 para su obavili vjenčanje bez šerijatskih propisa. Najviše je vjenčanja bilo u Zagrebu (21), a u Rijeci samo tri po islamskim propisima i 10 bez nazočnosti imama, te isto toliko i u Sisku. Džumu-namaz obavlja prosječno u Hrvatskoj 1561 muslimana, a bajram-namaz 7626 muslimana, dok je prosječan broj na teravijama 1732 klanjača.

U prošloj 2011. godini vjeronauk je obavljan u 147 osnovnih i 65 srednjih škola. U osnovnim školama vjeronauk je pohađalo 2712 učenika i učenica. Najviše ih je bilo u Zagrebu 1056, a najmanje u Vinkovcima 26. Mektepski vjeronauk pohaĎalo je 1445 djevojčica i dječaka, od toga najviše u Zagrebu (638), a najmanje u Vinkovcima (9). Kur’anski pismo pohaĎalo je 143 muslimana, od čega najviše u Zagrebu, dok u Vinkovcima i Zadru nije bilo zainteresiranih. Vjeronauk za odrasle pohađalo je 124 polaznika, najviše u Zagrebu i Sisku. Ukupan broj vjeroučenika u 2011. godini iznosio je 4963, što je više nego 2009. ali manje nego 2010. godine. Što se tiče dušobrižništva u hrvatskim zatvorima kaznu trenutno služi 169 muslimanki i muslimana, od čega je preko 90% kažnjenika iz Bosne i Hercegovine, zatim Kosova, Makedonije i Srbije, dok ih je najmanje iz Hrvatske. Koncem 2011. godine u Islamskoj zajednici bilo je stalno zaposlenih 41 imama i muallima, dva umirovljenika, jedan student i četiri učenika Islamske gimnazije. Svi oni obavljaju vjerske i vjeronaučne poslove i zadatke. Prosječna plaća zaposlenih je 5702 kune. Najveća je plaća 10.050 kuna, najmanji honorar 1329 kuna. Mešihat Islamske zajednice ima devet članova i predsjednika, a u Mešihatu je stalno zaposleno 9 osoba od čega dvoje u Centru za certifikaciju halal proizvoda.

Prošle godine održano je 8 sjednica, jednom mjesečno, osim početkom godine i tijekom ramazana kada su sjednice održavane jednom u dva mjeseca. Na sjednicama je raspravljano 125 točaka dnevnog reda, a usvojeno je 101 odluka i zaključaka. Provedeno je 95% odluka i zaključaka. Mešihat je i prošle godine radio na izmjenama i dopunama Statuta Islamske zajednice, a na temelju odluke Sabora da se ubuduće svi izbori u Islamskoj zajednici obavljaju tajno i između više kandidata. Prošle godine Mešihat je posjetilo 14 diplomata, a među njima bio je i član predsjedništva Bosne i Hercegovine gospodin Bakir Izetbegović. Mešihat je intenzivno surađivao i s predstavnicima Islamske zajednice u BiH. Tijekom ramazana u goste smo pozvali muftije iz Goražda, Tuzle, Zenice i Bihaća. Naši predstavnici nazočili su sjednicama zajedničkih organa Rijaseta i Sabora IZ BiH. Prošle smo godine obilježili i 20. obljetnicu susreta svjetskih vjerskih poglavara u Asizu. Isto tako smo obilježili 20. obljetnicu potpisivanja Sporazuma vjerskih zajednica i Republike Hrvatske. Naši su predstavnici prisustvovali brojnim meĎunarodnim susretima i konferencijama u Čečeniji, Iranu, Turskoj, Kosovu, Makedoniji, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Albaniji, Egiptu i Siriji.

Tijekom prošle 2011. godine u Zadru je osnovan medžlis islamske zajednice, te otvoren objekt Islamske zajednice u kome je mesdžid, mekteb i stan za imama. I u Slavonskom Brodu je otvoren prostor novog mesdžida. Najveća investicija u 2011. godini bila je izgradnja Islamskog centra u Rijeci. Islamska zajednica ima svoje prostore u Gunji, Osijeku, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Bogovolji, Maljevcu, Karlovcu, Varaždinu, Sisku (2), Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci (3), Labinu, Raši, Puli, Vodnjanu Umagu, Poreču i Zagrebu (8). Mešihat je prošle godine pomogao izdanje knjige Petra Jozelića, bosanskog domoljuba, pod naslovom Plači voljena zemljo, kao i knjigu pravoslavnog teologa-laika Marka Đurića iz Beograda o odnosima pravoslavlja i islama.Predsjednik Mešihata je tijekom prošle godine bio 31 dan u obilasku medžlisa i džemata, a njegov pomoćnik je proveo u obilasku desetak dana. Prošle godine Islamsku zajednicu i ovaj svijet napustili su predsjednik Izvršnog odbora medžlisa u Labinu rahmetli Novalija Mrkaljević i član Sabora Islamske zajednice iz Osijeka rahmetli Ismet Hedžić. Prošle smo godine obilježili i 12. godišnjicu smrti rahmetli prof. dr. Sulejmana Mašović i devetu godišnjicu smrti rahmetli Salima Šabića, članova Mešihata i drugih najviših islamskih organa.

Centar za certifikaciju halal proizvoda prošle je godine u svoj sustav uveo oko 40 hrvatskih firmi i tvrtki, čime snažno doprinosi afirmaciji Islamske zajednice u Hrvatskoj. Islamska zajednica je osnovala Vakuf-Zakladu čiji je zadatak priprema i izgradnja Staračkog Doma u Zagrebu u okolici džamije. Bilo je i niz drugih značajnih i uspješnih poslova koje je Islamska zajednica radila tijekom prošle 2011. godine. Nakon što su članovi Sabora prodiskutirali sva izvješća, ista su usvojena uz primjedbe i dopune. Nakon toga Sabor je raspravio i usvojio Izborna pravila po čijim odredbama i člancima će se provoditi svi budući izbori u Islamskoj zajednici. Na prijedlog Mešihata, Sabor je jednoglasno donio odluku da se izbori za novog predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj održi u Zagrebu, u subotu 9. 6. 2012., u 10 sati u Zagrebu. Izbore će provesti Izborna komisija od tri člana na čelu s predsjednikom Sabora. Poslove kandidiranja obavit će Izborna Komisija u suradnji s medžlisima i sabornicima. Kandidati moraju ispunjavati opće i posebne uvjete. Kandidirat će se najmanje 2, a najviše četiri kandidata, a kandidatura se treba obaviti do 15. svibnja ove godine. Predsjednika Mešihata birat će posebno tijelo koje sačinjavaju:

1. članovi obaju Sabora,

2. imami,

3. muallime,

4. predsjednici izvršnih odbora

5. svi članovi izvršnih odbora

6. rukovodioci ustanova koje je osnovao Mešihat,

7. muderrisi i muderrise stručnih predmeta u Islamskoj gimnaziji,

8. članovi Upravnih odbora ustanova koje je osnovao Mešihat i Sabor,

9. umirovljeni vjerski funkcionari i službenici.

Za predsjednika Mešihata ne može se, kao do sada, kandidirati osoba u mirovini. Dobna starost kandidata nije ograničena. Nakon izbora novog predsjednika Mešihata Sabor će zatražiti od reis-uleme da ga predloži Saboru za muftiju u Hrvatskoj. Na kraju zasjedanja Sabora, dosadašnji predsjednik Mešihata je u kraćem izvješću obavijestio sabornike što je urađeno od 1990. godine do danas, u doba dok je on bio na čelu Islamske zajednice. Istakao je da je zajednica od anonimne i male postala velika i uspješna na polju širenja Božje riječi. Islamska zajednica u Hrvatskoj je zahvaljujući brzom napretku izašla iz kruga dijaspore čime je postala samostalna i neovisna o pomoći drugih u svom radu. Predsjednik Mešihata pozvao je sabornike da budu svjesni da o njihovom ponašanju i radu ovisi jedinstvo Islamske zajednice, budući da je upravo Sabor jamstvo jedinstva i sloge svih organa Islamske zajednice i njenih ustanova.

Hajrudin Mujkanović