Predstavnici IZ Rijeka na promociji knjige i zbornika riječkog nadbiskupa dr. Ivana Devčića

nadbiskup_malaU srijedu 08. prosinca 2010.g. u prostorijama Teologije u Rijeci, u sklopu manifestacije  Dani teologije, svečano je obilježen zhavršetak još jedne školske godine a tom prigodom su uručen i diplome diplomantima Teologije u Rijeci. Svečanosti nazočili riječki nadbiskup msg. dr. Ivan Devčić, dekan i profesori Teologije, izaslanik dekana KBF-a u Zagrebu, rektor riječkog sveučilišta, profesori sa Pravnog i Filozofskog fakuleta u riejci te drugi ugledni gosti. Svečanosti Dana teologije nazočili su i predstavnici Islamske zajednice Rijeka, glavni imam, Hajrudin ef. Mujkanović i dopredsjednik IOM Rijeka, Suvad Jahić. Svečanost je otvorio predstojnik Teologije, prof. dr. sc. Milan Špehar, nakon čega se prisutnima obratio rektor Riječkog sveučilišta i izaslanik KBF-a u Zagrebu a nakon dodjele diploma nazočnima se obratio i riječki nadbiskup i metropolit, msg. dr. Ivan Devčić.

nadbiskup_3U sklopu manifestacije Dani teologije, svečano je obilježena 10. obljetnica biskupskog ređenja i 30. godišnjica predavačkog rada riječkog nadbiskupa i metropolite Ivana Devčića, Teologija u Rijeci posvetila mu je zbornik „Vječno u vremenu“, u izdanju Kršćanske sadašnjost. Zbornik je svečano predstavljen 13. prosinca u Nadbiskupskom domu u Rijeci, a bila je to prilika i za predstavljanje nadbiskupove knjige „Filozofija povijesti i kulture Nikolaja A. Berdjajeva“ objavljene ove godine u izdanju Glasa Koncila. O zborniku su govorile urednice dr. Iris Tićac i dr. Aleksandra Golubović te dr. Marko Medved, koji su u njemu objavili i svoje priloge uz još 18 autora. Nadbiskupovu knjigu o njegovom omiljenom filozofu Berdjajevu, na kojemu je 1980. doktorirao, predstavili su dr. Darko Gašparović i dr. Tićac. Zbornik sadrži radove koji su podijeljeni u pet tematskih cjelina. Prvi tematski krug sačinjava šest priloga koji iz raznih motrišta elaboriraju filozofsku misao ruskoga religioznog filozofa Nikolaja Berdjajeva te priloge iz metafizike, filozofske antropologije, filozofije povijesti i etike. Drugi tematski krug donosi radove iz područja filozofije religije, teodicije i religije uopće, a o tim su filozofskim interesima nadbiskupa Devčića govorile dr. Tićac i dr. Golubović. Tri cjeline koje obuhvaćaju radove povijesne tematike, priloge o medijima, pastoralu i kulturi predstavio je dr. Medved. „Raznolikost tema zbornika ujedno izražava i raznolikost interesa osobe kojoj je zbornik posvećen. nadbiskup_2Sve teme objedinjene su naslovom Vječno u vremenu, čime se željelo istaknuti dvije stvari: prvo, nit vodilju, koja prati sve priloge, jer svaki od njih iz svoga motrišta nastoji ukazati na razne načine na koje je vječnost prisutna u vremenu, i drugo, bitno obilježje djelovanja Ivana Devčića kao neumorni poziv čovjeku da se oslobodi rastrganosti vremenom i pokuša ostvariti cjelovitost svoje osobe u svakom trenutku svoga postojanja, što ne dolazi do izražaja samo u Devčićevim filozofskim radovima, poslanicama i propovijedima nego i u svakodnevnim susretima s ljudima“, rekla je dr. Tićac. Dr. Gašparović predstavio je dr. Ivana Devčića kao nadbiskupa-filozofa. „On nije nadbiskup i filozof, nego nadbiskup-filozof, to dvoje u njemu je duboko povezano.“ Istaknuo je tri ključne točke u nadbiskupovoj biografiji koje su odredile njegov životni put, razmišljanja i djelovanje: svećeničko ređenje prije 35 godina, doktorat na ruskom filozofu Berdjajevu koji mu je neprestana inspiracija od prije 30 godina te biskupsko ređenje. Nadbiskup Devčić na kraju svečanosti zahvalio je predstavljačima i svima okupljenima u punoj dvorani Nadbiskupskog doma. Prisjetivši se svojih profesora na Teologiji koji su ga oduševili za teologiju, filozofiju i bibliju, primijetio je da su troje od četvero izlagača bili njegovi studenti. Istaknuvši tu poveznicu generacija, pozvao je okupljene na zajedništvo u širenju Kristove poruke i nadu u pobjedu dobra. Zbor bogoslova riječkog sjemeništa „Ivan Pavao II.“ glazbeno je animirao svečanost adventskim pjesmama.

—————————————————————–

nadbiskup_mala_2Rođen je 1. siječnja 1948. godine u Krasnu, Senj, gdje je 1963. god. završio osnovnu školu. Srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Rijeci i Pazinu te 1967. god. položio ispit zrelosti. U periodu od 1967. do 1970. god. studirao je teologiju i filozofiju na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci (današnji KBF Sveučilišta u Zagrebu – Teologija u Rijeci), a od 1970. do 1980. god. na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu kao pitomac Papinskog zavoda Germanicum et Hungaricum. Tu je 1974. diplomirao teologiju (gradus bakalaureata), a 1976. god. postigao akademski stupanj licencijata (magistra) filozofije, nakon čega je upisao dvogodišnji ciklus za doktorat iz istoga područja. U međuvremenu je 1975. god. bio zaređen za svećenika Riječko-senjske nadbiskupije. 29. studenog 1980. god. obranio je doktorsku tezu:»Der Personalismus bei Nikolaj A. Berdjajew. Versuch einer Philosophie des Konkreten« i stekao akad. gradus doktora filozofije. Po povratku iz Rima počeo se intenzivno baviti znanstvenim i nastavničkim radom. 1980. god. je počeo predavati filozofiju na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci i u nastavi je sve do danas. Od 1980. do 1985. god. obnašao je službu vicerektora Bogoslovskog sjemeništa u Rijeci (današnje Bogoslovsko sjemenište Ivan Pavao II.), a od 1985. do srpnja 2000. god. službu rektora i ekonoma Sjemeništa. 17. srpnja 2000. god. bio je službeno potvrđen predstojnikom KBF-a Teologije u Rijeci, a službu je preuzeo početkom akademske godine 2000. Od 1995. god. je kao naslovni, a od 1997. kao sveučilišni docent na katedri za filozofiju predavao gotovo sve filozofske predmete. U srpnju 2000. promoviran je u zvanje izvanrednog profesora filozofije na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu – Teologije u Rijeci. Vodio je više seminara na temu: O biću i suštini prema sv. Tomi Akvinskom, Društvena misao Nikolaja A. Berdjajeva, Problem Boga u antičkoj i srednjovjekovnoj filozofiji, Problem Boga u novovjekovnoj filozofiji, Bog u filozofiji racionalizma, Suvremeni etički problemi. U znanstvenom radu bavio se ponajviše istraživanjem i produbljivanjem Berdjajevljeve filozofije. Tako je na hrvatskome jeziku objavio sljedeće znanstvene radove: »Personalizam Nikolaja A. Berdjajeva«, »Subjektivizam i individualizam Nikolaja A. Berdjajeva«, »Etička misao Nikolaja A. Berdjajeva« i »Društvena misao Nikolaja A. Berdjajeva«. Uz to, bavio se istraživanjem ruske filozofske i religiozne misli općenito. Plod toga je znanstveni rad: »Personalizam na ruski način. Shvaćanje osobe u ruskoj filozofiji«. Proučavao je također fundamentalna pitanja etike, kao i pitanja društvene etike objavivši znanstvene i stručne radove: «Konstituiranje i osnivanje moralnih sudova. Uz problem odnosa između ontološkog i deontološkog reda”, »Društvena pravda, solidarnost i ljubav od enciklike ‘Rerum novarum’ do ‘Centesimus annus’«, »Društveno djelovanje Crkve i država«, »Etika društvenih medija«. Svojim je stručnim prilogom s područja etike sudjelovao i u izradi višenamjenskog priručnika «Etika – priručnik jedne discipline» koju je objavila Školska knjiga, Zagreb 1996. Proučavao je također povijest senjskog i riječkog bogoslovskog sjemeništa i objavio članke: »Senjsko bogoslovsko učilište«, »Povijest sjemeništa u Rijeci« i »Bogoslovsko sjemenište u Rijeci s Visokom bogoslovskom školom u periodu komunizma ( 1947.-1990.)«.  Na području filozofije, uz rečeno, bavio se proučavanjem pitanja o biti religije, spoznatljivosti Božje egzistencije, mogućnostima našega govora o Bogu, ateizmu, teodicejskome problemu, novoj religioznosti, odnosima među religijama i o međusobnom odnosu religije i filozofske antropologije. Rezultate tih znanstvenih proučavanja objavio je u člancima i raspravama: »Kritičke prosudbe filozofske spoznaje Boga«, »Tematiziranje Boga u suvremenoj filozofiji«, »Osoba kršćanski novum«, »Bit i istina religije«, »Moralni korijeni ateizma«, »Govor o Bogu između antropomorfizma i agnosticizma«»Iskustvo patnje izvor očovječenja i stvaralaštva«, »Crkva pred izazovom praktičkog ateizma«, »Problem Boga kao polazište međureligijskog dijaloga«, »Nova religioznost i gnosticizam«. Pored znanstvenog i nastavničkog rada, bavio se i novinarsko-uređivačkim radom. Od 1980. do 1996. god. bio je pomoćni, a od 1996. do 1999. god. glavni urednik «Zvona» – mjesečnika za kršćansku kulturu. Od 1999. do 2000. god. obnašao je službu glavnog urednika «Riječkog teološkog časopisa», u kojemu je od početka izlaženja bio i stalnim članom uredničkog vijeća. Bio je i članom uredničkog vijeća “Senjskog zbornika”. Bio je i suradnik Općeg religijskog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u kojemu je napisao oko 50 pojmova s područja filozofije. Objavio je knjige: «Obzori nade. Tragom kršćanskog humanizma», Rijeka 1995. god, «Pred Bogom blizim i dalekim. Filozofija o religiji», Zagreb 1998. god., «Osmi dan stvaranja – Filozofija stvaralaštva Nikolaja A. Berdjajeva», Zagreb 1999. god., «Bog i filozofija», Zagreb 2003. god.,  «Širenje obzora nade», Rijeka 2005. god. i «Raspiruj milosni dar Božji», Rijeka 2010. god. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 17. studenog 2000. god. riječkim nadbiskupom metropolitom. Za biskupa je posvećen 16. prosinca 2000. god. Za svoje biskupsko geslo uzeo je riječi «Krist – naša nada». Član je Stalnog vijeća HBK, a u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji trenutno obnaša i službe predsjednika Odbora za sredstva društvene komunikacije i predsjednika Vijeća za laike te je član Komisije HBK za odnos s Europskom unijom.

Hajrudin Mujkanović