Predstavnici IZ Rijeka na svečanosti 20. obljetnice grada Rijeke

centar 2 mala

SVEČANO OBILJEŽENA DVADESETA OBLJETNICA OSNUTKA GRADA RIJEKE

U povodu 20. obljetnice osnutka Grada Rijeke u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja održana je Svečana akademija. O promjenama i razvoju Rijeke u zadnjih 20 godina govorili su gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, bivši gradonačelnik Rijeke i aktualni ministar financija Slavko Linić te riječki kroničar Velid Đekić.

 

Na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke održanoj 19. travnja 1993. godine Grad Rijeka službeno je utemeljen kao nova jedinica lokalne samouprave, odnosno kao jedan od slijednika nekadašnje Općine Rijeka, sukladno promjenama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1993. godine. „Dvadeset godina u životu grada, čiji počeci sežu još u antičko doba, sigurno nije puno. Pa ipak, kada smo prije točno dva desetljeća još jednom u povijesti Rijeke, dobili status Grada, značilo je to početak novih velikih promjena. Kao što znate, ne libim se reći da sve te promjene nisu bile dobre za Rijeku i Riječane, ali su, s druge strane, omogućile da puno više o razvoju grada, ali i onim malih svakodnevnim sitnicama koje grade naš život, odlučujemo sami. O tim počecima novoga ustroja čut ćemo više od ministra Linića, ali moram posebno istaknuti da je te prve godine obilježio obrambeni Domovinski rat. Uz iznimno važnu logističku ulogu, koju je Rijeka tada imala, upravo su nam naši sugrađani, naši branitelji, svojom požrtvovnošću i nažalost, svojim životima, omogućili da u godinama koje su slijedile, i danas, planiramo i stvaramo novu riječku budućnost, usamostalnoj i slobodnoj Republici Hrvatskoj.

lgs

Drago mi je što smo u čast njihove žrtve izgradili novi, više puta nagrađivan, Most hrvatskih branitelja na Delti, mjestu s kojeg su polazili i vraćali se svojoj Rijeci i našem kraju“, kazao je, među ostalim, gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel iznoseći pregled najvažnijih događaja koji su obilježili Rijeku u posljednjih 20 godina. Obersnel se osvrnuo i na privatizaciju koja nije ostvarila očekivane rezultate kroz povećanje radnih mjesta, uvođenje svježega kapitala i novih tehnologija, već upravo suprotno. Drugim riječima, puno se toga promijenilo u ovom razdoblju i to su okolnosti u kojima se razvijao sustav lokalne samouprave u Hrvatskoj. „Na primjeru Grada Rijeke možemo vidjeti sve prednosti i nedostatke tog procesa, kao i pouke za daljnji razvoj. Smatram da je lokalna samouprava iznimno bitan segment svake države. To je naravno potvrđeno kroz Europsku povelju o lokalnoj samoupravi te na njoj utemeljenoj politici poticanja lokalnog razvoja na razini Europske unije kojoj ćemo, za samo nešto više od dva  mjeseca, i formalno pripadati“, kazao je gradonačelnik. Osvrćući se na stanogradnju, kazao je da je u razdoblju od 1991.-2011. na području nekadašnje Općine Rijeka izgrađeno je oko 16.500 stanova, od toga čak 80 % u zadnjih desetak godina. Zanimljivo je da je, upravo u tom razdoblju, unatoč padu broja stanovnika, broj stanova u samoj Rijeci povećan za gotovo 6.000.  Prije 20 godina, u novom sustavu lokalne samouprave, Grad Rijeka dobio je puno više nadležnosti u kojima smo, dodao je Obersnel, za razliku od države, mogli biti kvalitetniji servis građanima. Upravo u onome što je Grad Rijeka postigao ostvarujući nove nadležnosti grada, daleko iznad zakonskih obveza, vide se najveća postignuća u protekla dva desetljeća. Od konstituiranja Grada Rijeke do danas, gradski proračun povećan je gotovo tri puta, odnosno sa 308 milijuna kuna 1994. godine na 835 milijuna kuna ovogodišnjega proračuna. Tranzicija je uzrokovala promjenu ekonomske strukture lokalnog gospodarstva, pa umjesto velikih danas prevladavaju male tvrtke, a umjesto državnih privatne. Propale su mnoge velike riječke tvrtke i nestala su radna mjesta koja su donosila sigurnost, no nastali su i brojni novi gospodarski subjekti – mali i srednji. Grad je morao krenuti drugačijim putem čuvajući luku i brodogradnju, kao svoje okosnice, ali stvarajući i prostor za novo, drugačije gospodarstvo temeljeno na znanosti, novim tehnologijama i uslugama. Ta industrija znanja, kazao je Obersnel, mora biti žarište ovog riječkog gospodarstva.
lgs (1)

 

 

 

Ipak, unatoč tranziciji i krizi, riječko gospodarstvo pokazuje otpornost i inovativnost. Da možemo investirati i biti konkurentni pokazuju i Jadran Galenski Laboratorij, koji je prisutan na tržištima 35 zemalja širom svijeta, Plodine, Saipem, PIK, Navis Consult, Elcon, Kvarnerplastika i mnogi drugi. Pokazuju to i ulaganja filipinske tvrtke ICTS u kontejnerski terminal na Brajdici koji širi svoje kapacitete. Koliko je turizam utjecao na gospodarstvo Rijeke vidi se na obnovljenim riječkim hotelima Bonavia i Jadran te svakako u novim investicijama u turizam – hotel u bivšem Benčiću koji će se graditi austrijskim i njemačkim kapitalom i turističkom kompleksu na Costabelli u koji ulažu češki investitori. Gradonačelnik je naglasio kako je za budućnost ovoga grada najbitnije ulaganje u znanje i mlade, sveučilišni kampus na Trsatu i druge zajedničke projekte sa Sveučilištem. „Ostajući dosljedna sebi, Rijeka je u ovim godina izgradila kvalitetan i prepoznatljiv socijalni program kojim godinama pomaže građanima u teškim životnim trenutcima. Ta je pomoć kroz subvencije troškova stanovanja i novčane potpore, kroz pučku kuhinju i gotovo besplatan javni gradski prijevoz, kroz skrb za beskućnike, daleko veća od one koju pruža država, a to je osobito u ovim teškim kriznim godinama bilo iznimno važno. Jer kada kažemo da gradski socijalni program danas obuhvaća više od 12 000 naših sugrađana, to znači da želimo spriječiti ulazak u začarani krug siromaštva i biti oslonac građanima onda kada je najpotrebnije, kako bi mogli živjeti s više sigurnosti i dostojanstva. A upravo je dostojanstvo bolesnika i pomoć njihovim obiteljima bio poticaj jedinstvenome projektu novoga riječkoga Hospicija. Taj je projekt, naime, pokazao koliko Riječka nadbiskupija, na čelu s nadbiskupom, monsinjorom Devčićem, osjeća potrebe ovoga grada. Stoga je bilo prirodno da se u taj projekt odmah uključimo zajedno sa Županijom. Svi oni koji su ikad u obitelji morali skrbiti za dragu osobu u njezinim zadnjim životnim trenutcima, znaju koliko je važan Hospicij. Međutim, ovaj projekt pokazuje još nešto. Rijeka je grad u kojem se svi oni koji za Rijeku žele više i bolje lako nađu za istim stolom, lako pruže ruku i surađuju. Taj duh suradnje i zajedništva bio je zaista impresivan kada smo prije deset godina veličanstveno dočekali i ugostili papu Ivana Pavla II. To je jedan od onih trenutaka u Riječkoj povijesti koji, vjerujem, svi pamtimo, trenutak koji je Rijeku svijetu pokazao onakvom kakva jest. Za koji dan otvorit će se prekrasna riječka džamija. I bit će to još jedan riječki trenutak za pamćenje u otvorenoj, gostoljubivoj, tolerantnoj Rijeci koju takvom posebnom i drugačijom čine ljudi, mi Riječanke i Riječani i svi oni koji vole ovaj grad. U ovih kratkih dvadeset godina, kako Rijeka nosi naziv Grada, to je najvrjednije što imamo, po tome se nismo promijenili i uvjeren sam da će tako i ostati; poručio je gradonačelnik Obersnel zahvaljujući svim građanima što su dobru volju i znanje, svoje prijedloge i kritike, strpljenje i razumijevanje, kreativnost i puno pozitivne energije unijeli u život ovoga grada. Ujedno je svima zaželio da kriza što prije bude iza nas, uvjeren kako će Rijeka, uz novi europski razvojni poticaj, ubrzano krenuti ostvariti svoje, velike i ambiciozne planove.Bivši riječki gradonačelnik i aktualni ministar financija Slavko Linić podsjetio je kako je daleka 1993. godina dominantno bila obilježena teškim ratnim razaranjima, okupiranim područjima, zločinima u Vukovaru i Lici, dolaskom i prihvatom velikog broja prognanika i izbjeglica, uz istodobnu borbu za međunarodno priznanje naše države, a uz sve to i slom gospodarske aktivnosti koja je zamirala pod topovskim salvama, inflacijskim udarima i neuspjelom pretvorbom društvenog vlasništva. „U tim teškim trenutcima duh našeg čovjeka pokazao je svoju nesalomljivost. Ovaj grad i njegovi sugrađani pokazali su i dokazali da su dio hrvatskog nacionalnog korpusa uputivši se na ličko ratište ali i tamo gdje je bilo potrebno diljem Hrvatske, branili su našu Rijeku i našu Domovinu. Jedinstvo ljudi na bojišnici i u pozadini bilo je veličanstveno, živjeli su jedni za druge, pomagali jedni drugima, svjesni da brane svoje obitelji i sebe. Mnoge od njih pamtimo kao plemenite, časne i hrabre hrvatske vojnike. Izbori 1993. godine i uvođenje lokalne samouprave i uprave označili su nove izazove na koje smo iskreno i časno odgovorili. Državna vlast nije nam bila sklona, bilo je puno nepovjerenja, političkih sukoba na lokalnoj razini, pokušaja rušenja vlasti, osporavanja domoljublja. No, unatoč lošem Zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi i Zakonu o teritorijalnom ustroju, organizirali smo se, prilagodili smo se i podijelili Općinu Rijeka na osam jedinica, gradove Rijeku, Bakar i Kastav, te općine Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena i Viškovo. Bili smo jedan od rijetkih gradova u Republici Hrvatskoj koji je uspješno proveo sukcesiju imovine bivše općine u vrlo kratkom roku, a uspjeli smo pritom uknjižiti imovinu – golemo bogatstvo koje su građani našega grada godinama stvarali“, podsjetio je Linić prisjećajući se kako su loša zakonska rješenja novim jedinicama lokalne samouprave dala tek načelne ovlasti u upravljanju prostorom i komunalnim djelatnostima, a tu su bile i nedorečene ovlasti u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj politici, dok ovlasti u gospodarstvu nije ni bilo. Linić je podsjetio i kako je velika kriza u gospodarstvu, zbog rata, ali i lošeg modela pretvorbe, a posebno loših kadrovskih rješenja tadašnje državne vlasti, uništila riječku privredu (Croatia line, Tvornica papira, Vulkan, Benčić, GP. Primorje, GP Jadran), ugrozila „3. Maj“, Luku Rijeka…, tako da je socijalna slika grada bila više nego zabrinjavajuća. Vodeću ulogu u RH osiguravao je Grad Rijeka svojom nesebičnošću što je svoja rješenja prenosio na ostale jedinice lokalne samouprave u RH. Bivši riječki gradonačelnik prisjetio se i da je, zbog ispolitizirane tadašnje Udruge gradova i općina, Grad Rijeka inicirao susrete gradova, jedan neformalni vid edukacije u stvaranju jače i značajnije uloge jedinica lokalne samouprave u demokratskom društvu. Posebna bitka vodila se oko preuzimanja društvene imovine.  Posebnu pažnju Grad je posvetio osiguranju stanova za invalide Domovinskog rata, za socijalne stanove, kao i za oslobađanje plaćanja dijela komunalnih usluga građanima koji su ostali bez posla. Linić je kazao da su rezultati s kojima se Rijeka može ponositi, jer su postignuti u daleko nepovoljnijim uvjetima nego prije, rezultirali su i sa značajnim političkim promjenama. Građani su na biralištima prepoznali koaliciju političkih stranaka kao mogućnost uspješnijeg i odgovornijeg upravljanja resursima Grada. Tako je upravo Grad Rijeka, prvi grad u Republici Hrvatskoj, koji je model koaliranja – usklađenja stranačkih programa i kadrova ponudio i ostalim gradovima. Bivši riječki gradonačelnik naglasio je kako je poseban doprinos političkoj stabilnosti dalo djelovanje manjina i etičkih zajednica. Već rano prepoznavanje talijanske manjine u Statutu Grada potaknulo je i ostale manjinske zajednice Albanaca, Bošnjaka, Crnogoraca, Mađara, Makedonaca, Roma, Slovenaca i Srba na aktivno djelovanje. „Izuzetnu ulogu za održavanje mirnog suživota u najtežim ratnim danima odigrale su i vjerske zajednice. Uz katoličku crkvu kao najveću zajednicu, priznanje moramo dati i svim ostalim vjerskim zajednicama koje su dale osebujan značaj na jačanju ekumenizma. Statutom Grada Dan svetog Vida slavimo kao Dan našeg Grada, a i Trsatsko svetište ima svoje posebno mjesto. Djelovanje vjerskih zajednica, te njihov poziv na toleranciju i međusobno uvažavanje i razumijevanje među građanima nailazili su na istinski odaziv“, kazao je Linić dodavši da je i antifašizam je posebno vrednovan u Rijeci. Danas, nakon 20 godina kad pogledamo što je sve izgrađeno, koja je mogućnost građana da kontroliraju lokalne vlasti, da utječu na njihovu odgovornost i pored teške ekonomske krize koja građanima ne daje sigurnost, naveo je Linić, možemo biti ponosni na naš doprinos u stvaranju današnje Republike Hrvatske i Rijeke. „Rijeka ima svoju mladost, generacije pametnih, obrazovanih, ambicioznih i odlučnih mladih ljudi, školovanih na našem Sveučilištu, danas već poznatom Kam pusu, koji mogu, žele i hoće kročiti novim putem, u europsku zajednicu, a pritom zadržavajući ono što je autentično, naše, riječko. Uvjeren sam da Rijeka na tom putu neće posustati“, zaključio je Linić.„S ove točke na glavnom lukobranu to se možda ne vidi – rekao je A. – Ali da znaš, u zadnjih 20 godina sve ti se u ovom gradu običnom čovjeku promijenilo. I to uglavnom na bolje. Evo, kada si u neko drugo vrijeme mogao ovako šetati lukobranom? Na njegovu korijenu uvijek je bila rampa. Pa nekakva milicija, carina… Nisi smio ni primirisati, osim ako nisi imao namjeru završiti u Via Romi. Ti valjda i bi, da se odmoriš od tvoje jedine i najdraže, koja te čeka doma. Sada se ovuda šetkaš do mile volje, slobodno, jer nam je to omogućila Lučka Uprava. Prva osnovana lučka uprava u Hrvatskoj, što ti sigurno ne znaš“, dio je teksta riječkog kroničara Velida Đekića na temu „Dvadeset godina? Velik korak za državu, malen za Riječane- Razgovor ugodni naroda lukobranskog, 2013.“. U glazbenom programu nastupile su učenice Osnovne Srdoči te zbor Vokalni studio Rijeka.

Svečanosti 20. obljetnice grada Rijeke u ime Islamske zajednice Rijeka nazočili su glavni imam, Hajrudin ef. Mujkanović i riječki imam Hidajet ef. Hasanović.

Hajrudin Mujkanović