ZEKAT I SADEKATU-L-FITR:PRILIKA ZA UVEĆANJE IMOVINE

Jezičko značenje riječi zekat je čišćenje, razvoj, berićet, rast, a terminološki označava određeni dio imovine koji se treba izdvojiti po naredbi Uzvišenog Allaha dž.š. određenim kategorijama u društvu. Zekat je jedan od pet temelja vjere Islama, a njegova obaveza ustanovljena je Kur’anom, Sunnetom i konsenzusom učenjaka. Spada u red materijalnih ibadeta. Njegovo davanje uvećava i čisti imetak, ali i čisti dušu onome ko ga daje.

Iako je naređen jos u Meki, u formi čina za koji slijedi nagrada kod Gospodara, kao i sticanja osjećaja međusobne solidarnosti, zekat kao stroga vjerska obaveza naređen je druge godine po Hidžri, u Medini riječima Uzvišenog Allaha dž.š.: „Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih zaista smiriti. – A Allah sve čuje i sve zna.“ (At-Tawba 103.)

Vezivanjem zekata uz namaz Kur’an nedvosmisleno podvlači ulogu zekata i veže ga uz duhovni rast vjernika: „I molitvu obavljajte i zekat dajite,a za dobro koje za sebe pripremite naći ćete nagradu kod Allaha, jer Allah dobro vidi ono što radite.“ (Al-Baqara 110)

Poslanik a.s. također veli: „Zaista se pravo na život i imovinu zasniva na izvršenju obaveza, a obaveza koja se nalazi u imovini je zekat.“ (Buhari) Također podstiče: „Davanje zekata neće nikada umanjiti imetak.“ (Taberani) Zanijekati obaveznost zekata izvodi iz vjere, a njegovo neizvršavanje, kada se za to steknu uslovi, rezultira gubljenjem berićeta u imetku, Allahovom srdžbom i kaznom na budućem svijetu.

Iako se riječ sadaka veže kao sinonim riječi zekat, kao i da zekat sadrži brigu o siramašnim, ubogim, nemoćnim, sasvim je pogrešno ova dva pojma izjednačavati.

Razlika između zekata i milostinje (kod nas sadaka) leži u nekoliko činjenica od kojih bi se mogle istaknuti sljedeće; – zekat je stroga islamska obaveza (farz) sa jasno preciziranim iznosima davanja, dok je sadaka  dobrovoljno davanje siromašnim ljudima u bilo kojem iznosu, zekat se izdvaja i daje u fond bejtul-mal, dok se sadaka može izdvajati prema slobodnoj procjeni onoga koji je daje, zekat se daje u određeno vrijeme, tj. nakon protoka godinu dana od momenta posjedovanja nisaba, a sadaka se daje u bilo koje vrijeme.

Prikupljanje zekata je obaveza ulu-l-emra, vrhovne islamske vlasti ili u našem slučaju najvišeg rukovodstva zajednice muslimana. Sredstva od zekata, na temelju prakse Allahovog poslanika a.s. se prikupljaju u zajednički fond bejtu-l-mal, a nakon toga ulu-l-emr, na temelju kur’anskog teksta vrši raspodjelu zekata, vodeći računa o najugroženijim kategorijama u društvu, kao i o interesima zajednice muslimana.

Zekat je propisan pametnom, punoljetnom, slobodnom muslimanu i muslimanki koji posjeduju nisab, određenu količinu imovine. Da bi imovina podlijegala obavezi zekata treba ispunjavati sljedeće uslove:

1. Da dostiže nisab – Zekat nije propisan na svu imovinu nego na određenu količinu koja se naziva nisabom. U hadisima Poslanik a.s. kaže da se zekat ne daje na manje od pet deva, manje od četrdeset ovaca, manje od dvjesto srebrenih dirhema, manje od dvadeset zlatnih dinara.

2. Da pregodini- Godina se računa 12 mjeseci hidžretskog kalendara.

3. Da je u potpunom vlasništvu – To znači da  je imovina u rukama vlasnika i na nju se ne veže nečije pravo, s njom raspolaže po slobodnoj volji, izboru i koristi koja mu dolazi.

4. Da je podložna uvećanju i razmnožavanju – To znači da vlasniku donosi zaradu i korist, prinos i profit ili da općenito ima moć rasta i povećanja.

5. Da je višak u odnosu na osnovne potrebe – Pod osnovnim potrebama podrazumijeva se ono što je čovjeku neophodno od jela, pića, stanovanja, sredstava za rad i općenito pristojan životni standard. Na to upućuju Allahove riječi: „Pitaju te šta će udjeljivati. Reci „El-Afv““ .  (El-Bekare 219.) Ibn Abas je rekao „El-Afv“ je višak koji ostane iza tvoje porodice.

Zekat se može davati tokom cijele godine mada značajan broj muslimana ovu obavezu izvršava u toku Ramazana, što zbog uvećanja nagrade za izvršavanje ibadeta u Ramazanu, što zbog lakšeg određivanja početka i kraja Hidžretske godine. Zekat se daje na sljedeću imovinu:

1. Zlato, srebro, novac i trgovačka roba, dionice, vrijednosni papiri

2. Živa stoka, ovce, koze, krave, deve

3. Poljoprivredni proizvodi

4. Rude i rudna bogatstva

Visina nisaba zlata je 91,6 g, srebra 641,5 g, a za novac, trgovačku robu, dionice i vrijednosne papire se određuje iznosom nisaba zlata ili srebra. Nisab za stoku ovisi o vrsti stoke, njenom boravku na otvorenom, kao i razlozima uzgoja stoke. Nisab na poljoprivredne proizvode, prema Hanefijskom mezhebu ne postoji, jer se daje 10% ili ili 5 %, ovisno o navodnjavanju ili ne, na sve poljoprivredne proizvode.

Zekat se ne daje na haram imovinu, kao što je imovina stečena pljačkom, krađom, prevarom, mitom, kamatom i dr. Također pod obavezu zekata ne potpada imovina bez jasnog vlasnika, kao npr. državna ili vakufska imovina.

U suri At-Tawba u ajetu 60. Uzvišeni Allah je najbrojao kategorije kojima pripada zekat: „Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovu putu, i putniku-namjerniku. Allah je odredio tako! – A Allah sve zna i mudar je.“

Organiziranje prikupljanja zekata spada u nadležnost islamskih organa ili vjerskih organa Islamske zajednice, kao što je slučaj kod nas. Premda je naređen kao individualni ibadestki čin, zekat se u potpunosti tek ostvaruje u institucionalnoj brizi kroz fond bejtu-l-mal. Islamska zajednica je u našim uslovima preuzela emanet prikupljanja zekata i Sadekatu-l-Fitra u bejtu-l-mal.

Vodeći brigu o prioritetima kao i realnim potrebama zajednice muslimana ona vrši distribuciju sredstava poštujući principe šerijatske utemeljenosti,  zajedničkog odlučivanja i transparentnosti. Putem svojih organa, Rijaseta, Vijeća muftija i Sabora Islamske zajednice, vrši se odgovorno i krajnje savjesno postupanje sa sredstvima koja se nalaze u bejtu-l-malu, kao i zadovoljenju potreba u interesu očuvanja emaneta vjere, i brige prema najugroženijim kategorijama u društvu.

Zekat se ne može dati nemuslimanima, svojim direktnim precima (roditeljima, djedovima, nenama) kao ni direktnim potomcima (sinovi, unuci). Također se ne može  dati poremećenoj, niti imućnoj osobi.

Sadekatu-l-fitr je ibadet imovinskog karaktera koji se izvršava tokom mjeseca ramazana na način da se izdvoji imovina u vrijednosti jednodnevne ishrane čovjeka za svakog člana porodice u fond Bejtul-mal u koji se daju i sredstva zekata.  Naziva se još i zekatom tijela, jer se izdvaja za svakog lično, a njegovo izdvajanje je vadžib.

Predajući se u toku ramazana učenju Kur’ana, namazu, postu, vjernik ojačava svoju dušu i snaži svoj karakter, ali i dolazi u prilike da pogriješi, posebno neprimjerenim govorom u toku mubarek mjeseca. Sadekatu-l-fitr ima ulogu da postača očisti od tih manjkavosti.

Sadekatu-l-fitr se izdvaja u zadnjoj trećini ramazana, a prije klanjanja Bajram namaza. Izdvajanje nakon bajrama se tretira kao obična sadaka.

Izdvajanjem zekata i sadekatu-l-fitra, ali i čestim davanjem sadake, vjernik čisti svoj imetak, čisti svoju dušu, snaži osjećaj solidarnosti u društvu, ali i čuva svoju zajednicu, učestvuje i brine da emanet vjere bude prenesen na buduće generacije.

islamskazajednica.ba