Među brojnim muslimanima koji su se doselili u Rijeku poslije Drugog svjetskog rata, najviše je bilo Bošnjaka i Albanaca. Ubrzo se osjetila potreba za vjerskim aktivnostima i stalnim imamom koji bi predvodio riječke muslimana. Već 1960. godine muslimane Rijeke je posjetila delegacija na čelu sa reisu-l-ulemom Sulejmanom ef. Kemurom, Naimom ef. Hadžiabdićem i drugim. Svrha posjete je bila uspostavljenje i osnivanje Islamske vjerske zajednice.
Prvi inicijativni Odbor iz 1960. godine je nadopunjen i proširen 1963. kada je ponovo delegacija na čelu sa pomenutim reisu-l-ulemom posjetila Rijeku. Nažalost, ovaj inicijativni odbor nije dao očekivane rezultate. Godine 1966. u Rijeci je izabran riječki pododbor zagrebačkog Odbora islamske zajednice kojega su sačinjavali: Fajko Hadžialagić, Muhamed Tokalić i Sadik Hadžijusufović. Već sa prvim ramazanom Islamska zajednica u Rijeci je imala veliki broj (170) članova. Prema tome, 1966. godina se može uzeti kao godina osnivanja Islamske vjerske zajednice. Prvi imam je bio Sejfullah ef. Nazmi porijeklom iz Mkedonije. Sljedeće godine je doputovao mladi softa Muharem ef. Omerdić kao imam za vrijeme mjeseca ramazana.
Prvih godina vjerske aktivnosti obavljale su se u kućama vrijednih i uglednih džematlija sa područja grada Rijeke. Iako su od grada Rijeke dobili prostor od 20 kvadrata na Brajdi, javlja se ideja Muhameda Tokalića za kupovinom zemljišta da bi se sagradio prikladan mesdžid za potrebe muslimana. Već 1970. godine upućen je zahtjev Starješinstvu za stalnim obavljanjem džume-namaza i nakon mjeseca ramazana. Imam Merzuk ef. Vejzagić, svršenik Al-Azhara je 1971. imenovan je za glavnog imama u Rijeci. Ubrzo nakon dolaska stalnog imama, 1973. godine kupljen je stan na adresi Grivice 6 od 78 metara kvadratnih. Rijeka je tada bila sjedište glavnog imama za Hrvatsku i Sloveniju. Ubrzo, 1976., mesdžid je proširen za još jedan stan odmah do postojećeg. Na mjesto imama u Rijeci je 1978. postavljen Ishak ef. Alešević.
Nakon dvije godine odlazi u Sisak. Odmah nakon toga na natječaj se javlja Adem ef. Smajić iz Tešnja, svršenik Al Azhara. Prvi službeni zahtjev gradu za dodjelom lokacije za izgradnju Islamskog centra u Rijeci je upućen 1984. godine i dobivena je lokacija na Turniću. Već 1989. godine, zbog odbijanja prethodne mjesne zajednice, iznađena je nova lokacija na Podmurvicama 1989. godine. Godine 1990. izabrane su institucije Islamske zajednice za Hrvatsku i Sloveniju. Prvi predsjednik Sabora je bio h. Salim Šabić, a prvi predsjednik Mešihata je bio Ševko Omerbašić. Godinu nakon velikih promjena u Zajednici, potpisan je Ugovor o kupnji zemljišta za izgradnju Islamskog centra. Rat u Bosni i Hercegovini prolongirao je aktivnosti izgradnje Islamskog centra u Rijeci. Riječki džemat se može pohvaliti sa značajnim humanitarnim radom tijekom rata i izuzetnom suradnjom sa MDD Merhametom. Godine 1999. kupljeno je 4000 kvadrata za izgradnju Islamskog centra u Rijeci. Od te godine sve više se inteziviraju pripreme za gradnju Islamskog centra u Rijeci. Nekoliko godina poslije, 2002. godine za v.d. glavnog riječkog imama postavljen je Hajrudin ef. Mujkanović, a od 2005. godine obnaša funkciju glavnog imama MIZ Rijeka, a prethodni imam Adem ef. Smajić je umirovljen. Iste godine za predsjednika Medžlisa izabran je h. Mujo Isić. Međutim zbog burnih događanja oko Islamskog centra, 2003. nastaje i (Udruga musliman) džemat Zamet. U Primorsko-goranskoj županiji trenutno cca 11.000 muslimana.