Redžeb prvi vjesnik mjeseca ramazana

REDŽEB PRVI VJESNIK MJESECA RAMAZANA

Draga braćo i poštovana omladino,

Uzvišeni Allah, naš Stvoritelj i Gospodar je odredio da prva džuma u mjesecu lipnju ili junu bude  ujedno i prvi dan odabranog mjeseca redžeba koji je u plejadi odabranih-svetih mjeseci (el-ešhuril-hurum). U suri Et-Tewbe, 36 – om ajetu, Uzvišeni Allah, dž.š., kaže:  “Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Knjizi Allahovoj, sve od Dana kad je nebesa i Zemlju On stvorio, a četiri mjeseca su sveta; to je vjera istinska, i u tim mjesecima vi ne griješite…

U citiranom ajetu, Uzvišeni Allah, dž. š., kaže da je, otkad je stvorio Nebesa i Zemlju, dan i noć, Sunce i Mjesec, učinio da broj mjeseci bude dvanaest i da od tih dvanaest mjeseci četiri budu sveta. Ajet, takoder, objašnjava i da su svi ibadeti u islamu vezani samo za ovih dvanaest lunarnih mjeseci. Na Oprosnom hadžu Božiji Poslanik, a. s, je pojasnio koji su to sveti mjeseci kad je rekao: “O ljudi, vrijeme se okreće. Godina ima dvanaest mjeseci. Od njih su četiri sveta. Tri su jedan za drugim: zu-l-ka’de, zu-l-hidždže i muharrem. Redžeb je sam i nalazi se izmedu dva džumadea i ša’bana”, rekao je Poslanik. U završetku citiranog ajeta, poručuje se: „ i u njima (dakle u ta četiri mjeseca) ne griješite ili ne činite zulum (nepravdu).“  Dakle, Uzvišeni Allah, dž. š., je iz svoje milosti i mudrosti neke mjesece učinio vrednijima od drugih te je u tim mjesecima nagrada za dobra djela veća od nagrada u drugim mjesecima kao što je i kazna za grijeh počinjen u njima znatno veća nego u drugim mjesecima. U vrijeme džahilijjeta odnosno u predislamsko vrijeme arapi su imali izražen osjećaj poštovanja prema ovim mjesecima te su u tim mjesecima prekidali borbu, rat između plemena. U citiranom kur’anskom ajetu je mnogo važan jedan momenat i to onaj završni momenat s kojim završava ovaj ajet, a on glasi: „i u tim mjesecima vi ne griješite ili -može se prevesti-ne činite zulum (nepravdu)“.

Zulum (nepravda ili nasilje) je široko tretirana tema u islamskim izvorima. Dovoljno je reći da svakog petka, hatib u arapskom dijelu hutbe uči kur’anski ajet u kojem se kaže: Allah pravdu zahtjeva i naređuje dobročinstvo… Zulum (nasilje ili nepravda) može biti prema sebi, a može biti prema nekom drugom na različit način i u različitim oblicima. O zulumu ili nepravdi (nasilju) može se govoriti naširoko, a mi ćemo spomenuti samo neke oblike zuluma prema sebi. Zulum ili nasilje prema sebi činimo onda kada znamo da je nešto Allah Uzvišeni strogo zabranio, a to nastavljamo činiti…Teži je grijeh nešto znati da je haram, a opet to činiti. Zulum sebi činimo i time što, umjesto da smo zahvalni na Allahovim blagodatima, mi ih koristimo u haram. Koliko nas je koji blagodat pogleda koji nam je dao Allah koristimo gledajući u ono što je zabranjeno?! Blagodat jezika koristimo pričajući ono sa čim Allah, dž. š., nije zadovoljan… Razmislimo kolike su Allahove blagodati prema nama, a zatim se pitajmo koristimo li te blagodati čineći dobro i na taj način zahvaljujući Allahu ili ih trošimo u harame. Allah, dž. š., kaže: “Zar nagrada za dobro učinjeno djelo može biti nešto drugo do dobro?!” (Er-Rahman, 60.). I kaže: “Od Allaha je svaka blagodat koju uživate” (En-Nahl, 53.). “I ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali” (Ibrahim, 34.).

Zulum ili nasilje prema sebi činimo kada vrijeme trošimo u ono sa čime naš Stvoritelj nije zadovoljan, u besposlici i nekorisnim stvarima, a bit ćemo pitani za blagodat vremena na Sudnjem Danu. Dakle, puno je oblika zuluma ili nasilja prema sebi. Draga braćo, kada spomenemo mjesec redžeb, naše misli su usmjerene prema mjesecu ramazanu. Dakle, prva asocijacija na spomen redžeba jeste ramazan i upravo zato mjesec redžeb je prvi vjesnik, nagovjestitelj dolaska najdražeg i nablagoslovljenijeg mjeseca u godini, mubarek mjeseca ramazana. Do njega nas dijeli manje od dva mjeseca. A ramazan je nešto što vjernik zaista poželi, što mu nedostaje, zafali. Zašto? Zato što živimo u takvom vremenu, u vremenu iskušenja, fitne, smutnje u kojem se duša vjernika svakodnevno prazni, hlapi, gubi imansku energiju i željno iščekujemo ramazan da se napunimo, ne hranom, već duhovnošću, onom imanskom energijom i imanskom snagom koju nudi samo ramazan na svom meniju. Iz godine u godinu, čovjek zaista uviđa vrijednost mjeseca ramazana jer nekako se udaljimo jedni od drugih, nekako se počnemo kvariti iznutra, nekako olabavimo u vjeri, manje počnemo posjećivati džamiju, manje se družimo, manje ibadetimo, manje činimo dobra i dobrih djela i zato je tu ramazan da nas vrati. Ramazan je naš servis, duhovni servis koji treba identificirati naš unutrašnji kvar, u čemu smo se pokvarili, u kojim to osobinama, šta treba namjestiti, poboljšati, očistiti. Ramazan je i tjelesni remont jer svakodnevno slušamo alarmantne vijesti o zaraženoj hrani, voću, povrću, evo posljednja crijevna bolest izazvana krastavcima, a u naš organizam unosimo sve i svašta, on trpi. Zato je tu ramazan, naš najbolji pročišćivač organizma koji će kroz svakodnevni post izlučivati sve štetne materije i suvišne naslage koje nam netrebaju. Zato se radujmo dolasku ramazana i planirajmo već sada kako ćemo ramazan dočekati, kako ćemo ga iskoristiti. Nemojmo živjeti u strepnji i strahu kako ćemo ga postiti u ljetnom periodu, to prepustimo našem Stvoritelju koji daje snagu osim naravno, ukoliko nismo od onih koji su privremeno oslobođeni posta zbog teških fizičkih poslova koje obavljamo ili zbog narušenosti zdravlja i bolesti zbog koje bi nam post naštetio.

Božiji poslanik i njegovi ashabi nisu bez razloga iščekivali ramazan 6 mjeseci prije ramazana. Nije bez razloga Božiji poslanik s početkom mjeseca redžeba počeo učiti svoju čuvenu dovu koju trebamo i mi upamtiti i koja treba biti na našim usnama svakodnevno, a ona glasi: ALLAHUMME BARIK LENA FI REDŽEBE VE ŠA’BANE VE BELLIGNA RAMADAN“ – „Moj Gospodaru, blagoslovi nas u mjesecu redžebu i ša’banu i daj nam da dočekamo ramazan

Ova dova u sebi krije vijest da su mjeseci koji su pred nama odabrani i da ih ne trebamo zapostavljati jer ne bi bez razloga Poslanik tražio Allahov bereket-berićet u redžebu i ša’banu i također na kraju dova Poslanikova u sebi krije čežnju, nadu za ramazanom, ljubav za ramazanom.  Neki alimi-učenjaci su iz ove Poslanikove dove zaključili da vjernici u ovom mjesecu trebaju od Allaha tražiti oprost za grijehe i što više učiti dovu da im se želje ispune. Zato mjesec redžeb u sebi sadržava i odabranu noć LEJLETUR-REGAIB koja se kod nas prevodi kao noć želja. Vjeruje se da je ovo noć kada je Amina, majka Muhammeda a.s. začela najodabraniej Božije stvorenje Muhammeda a.s. Noć Lejletur-regaib pada prvog četvrtka u mjesecu redžebu.

Hafiz Ibn Redžeb, u svojoj knjizi piše sljedeće o redžebu: „Mjesec redžeb je ključ kojim se otvara svako dobro i bereket“. A jedan drugi učenjak po imenu Ebu Bekr el-Verrak el-Belhi je rekao: „Mjesec redžeb je kao vjetar, mjesec ša’ban kao oblak, a ramazan kao kiša“.  Razmišljajući o ovim riječima isti učenjak izrekao: „Mjesec redžeb je mjesec sjetve, mjesec ša’ban je mjesec zalijevanja posijanog, a mjesec ramazan je mjesec žetve“.

Pošto je ovo mjesec sjetve, izbacimo iz naših srca mržnju, svađu, drskost, pokvarenost, umišljenost, neiskrenost i sve one loše stvari, a posijmo iskrenost, mu’minsku čistu ljubav, blagost, osjećaj za drugoga u nevolji, i sve to zalijmo svakodnevnim druženjem bez interesa te ćemo na kraju dobiti najljepše plodove. Draga braćo, velika je radost, blagodat i dar dočekati mubarek ramazan zbog svega onoga što u sebi krije. Zato u ovim danima koji su pred nama, zapišimo sebi ovu dovu, stavimo je na mjesto pokraj kojeg ćemo prolaziti u našim kućama, domovima, autima i učimo je: Allahumme barik lena fi redžebe ve ša’bane ve belligna ramadane“-Allahu moj, blagoslovi nas u redžebu i ša’banu i daj nam da dočekamo ramazan“.

Rijeka, 10.06.2011.g.                                                                                                          Hajrudin ef. Mujkanović